BIOLOŠKE I MEDICINSKE ZNANOSTI I PODRUČJA
arborikultura (latinski: arbor drvo, cultura obrađivanje; uzgajanje), uzgajanje stablastoga bilja u parkovima, drvoredima, vrtovima, naseljima.
arbun (venetski arboro), rumenac (Pagellus erythrinus), rod morske ribe iz porodice zubataca (Sparidae). Dug do 50 cm, narančastocrvene boje s crvenom repnom perajom i tamnom mrljom iznad prsne peraje. Živi u zapadnim dijelovima Crnoga… Nastavi čitati →
area (latinski) 1. Ravna površina, ravnica. 2. U prenesenom značenju, nešto prostorno veliko (bojno polje, trkalište). 3. med Površina, dio tijela koji se pregledava i sl.
arefleksija (grčki: a ne, bez; latinski: reflecto okretati), gubitak refleksa, važan znak organskog oštećenja živčanog sustava. Gubitak dubokih mišićnih refleksa znak je perifernih lezija živčanog sustava, dok gubitak kožnih refleksa govori za piramidnu leziju (jednostrani ispad) ili multiplu sklerozu (obostrana odsutnost refleksa).
areka (Areca catechu; iz malabarskog jezika), porodica palmi, rasprostranjena u tropskim krajevima Azije i zapadnog Pacifika, naraste 10–30 m. Veliki perasti listovi dosežu i do 2 m. Sjeme (betelovi orasi) zavijeno u listove biljke betel-papra žvaču… Nastavi čitati →
arenga (Arenga pinnata), porodica palmi, rasprostranjena u ist. Africi, Indiji i Indoneziji. Služi za dobivanje sladora; vrenjem soka dobiva se palmino vino.
arenoblastom (grčki: arren muški, blaste klica), rijedak tumor jajnika, koji luči količine muških spolnih hormona te dovodi do maskulinizacije. Liječenje je operativno.
arenotokija (grčki: arren muški, tokos potomstvo), oblik partenogeneze kod koje se potomstvo neoplođenih ženki sastoji samo od mužjaka (npr. pčelinji trutovi).
argala (Leptoptilus dubius), indijski marabu, ptica iz porodica roda (Ciconiidae). Hrani se strvinom te se u Indiji posebno štuje.
argali, gorski (Ovis ammon), altajska divlja ovca, visine 1,2 m, odozgo sivosmeđe, odozdo bijele boje, ima velike rogove i veliku grivu ispod vrata. Živi u visokom gorju srednje Azije. Srodan joj je pamirski kačkar (Ovis ammon poli).
arhantropini (grčki: arche iskon, anthropos čovjek), najstarija bića s jasno izraženim ljudskim značajkama, pripadaju vrsti Homo erectus. Najpoznatija su fosilna nalazišta na Javi (pitekantrop, obujam lubanje 750–900 cm3), kraj Pekinga (sinantrop, obujam lubanje 915–1050 … Nastavi čitati →
arhegonij (grčki: arche iskon, gonos potomstvo), ženski rasplodni organ u mahovina, papratnjača, a u nešto izmijenjenu obliku i u golosjemenjača. Ima oblik boce u čijem se donjem, proširenom dijelu nalazi jajna stanica.
arhegonijate (Archegoniatae; usporedi → arhegonij), zajednički naziv za mahovine i papratnjače. Papratnjače imaju pravi korijen i pravu stabljiku, dok mahovine imaju nediferenciranu steljku učvršćenu za zemlju nitastim rizoidima, međutim arhegonij im je jednake građe. Karakterizira… Nastavi čitati →
arheoceti (grčki: archaios prastar, ketos kit), izumrla skupina primitivnih kitova iz razdoblja eocena; nađeni fosili potječu iz Afrike. Bili su veličine današnjih kitova, hranili su se ribama. Stražnji su udovi rudimentarni, ali kod najstarijih vrsta još su izbočeni.
arheopteriks (Archaeopterix lithographica; grčki: archaios prastar, pteriks pero), praptica, fosilna ptica nađena u litografskim škriljevcima Bavarske iz doba jure. Prijelazni oblik između gmazova i ptica, sa zubima u kljunu, pandžama na krilima i dugim repom pokrivenim perjem. Bila je veličine galeba.
arheopteris (grčki: archaios prastar, pteris paprat), fosilna vrsta biljaka iz skupine Primofilices, preteča paprati iz gornjeg devona (374–367 milijuna godina). Po obliku isperaka listova i položaju sporangija još vrlo primitivne, no bile su heterosporne s deblom i posve plosnatim listovima.
arheornis (Archaeornis; grčki: archaios prastar, ornis ptica), srodnik praptice → arheopteriksa. Fosilni ostaci nađeni su u Bavarskoj, u slojevima gornje jure.
arhiteutis (grčki: archo prednjačiti, teuthis liganj), natporodica golemih dvoškržnih deseterokrakih glavonožaca, kojoj pripadaju strjeličaste i kratkoperjane lignje. Živi u dubinama sjeverozapadnog Atlantika, naraste i do 18 m.
ariboflavinoza (grčki: a ne, bez; riboflavin vitamin B2), manjak vitamina B2. Očituje se crvenilom, pečenjem i pojavom ragada na jeziku i uglovima usana, te upalom spojnice i rožnice. Liječenje: preparati vitamina B2, ishrana koja sadrži dovoljne količine tog vitamina (kvasac, jetra, bubrezi, grahorice).
ariš (prema latinskom nazivu Larix), rod listopadne četinjače iz porodice borova (Pinaceae). Raste u hladnijim predjelima sjeverne hemisfere, naraste do 40 m. Europski ariš raste u Alpama, Sudetima i Karpatima; osim njega postoji i eurojapanski, japanski, himalajski,… Nastavi čitati →
