BIOLOŠKE I MEDICINSKE ZNANOSTI I PODRUČJA
ortoreter (grč.), sprava za određivanje različitih funkcija vida: oštrine vida na daljinu i blizinu, stereoskopskog vida, kolornog vida, latentnog strabizma. Os. prikladan za masovna sistematska ispitivanja vida.
Osborn, Henry Fairfield, amer. paleontolog (Fairfield, 8. VIII. 1857 – Garrison, 6. XI. 1935). U New Yorku djelovao kao sveuč. prof. prirodoslovlja i poredbene anatomije, te kao ravnatelj Amer. prirodoslovnog muzeja. Napose se bavio paleontologijom… Nastavi čitati →
oscilometrija (lat.; grč.) med Neinvazivna dijagnostička metoda za procjenu protoka krvi kroz udove. Danas je zamijenjena ultrazvučnim postupkom.
ose (Vespidae), zolje, por. kukaca iz reda opnokrilaca (Hymenoptera). Vitka i glatka tijela, žute i crne boje, s uskim prednjim krilima i otrovnim žalcem na zatku (samo ženke). Za razliku od pčela, žalac je gladak. Hrane se cvjetnim… Nastavi čitati →
ose listarice (Tenthredinidae), por. kukaca iz reda opnokrilaca (Hymenoptera). Ženke dugom pilastom leglicom zarezuju listove biljaka i u njih polažu jaja. Ličinke, pagusjenice, hrane se lišćem nanoseći štetu voćnjacima i šumama. Najpoznatije vrste: borova, šljivina, ribizova, repina i balava listarica.
ose najeznice (Ichneumonidae), por. kukaca iz reda opnokrilaca (Hymenoptera). Prugasta ženka tanka tijela ima svrdlastu leglicu. Srpasta potajnica leglicom polaže jaja u gusjenice leptira kupusnoga bijelca, kojima se ličinke hrane. Drvotočna potajnica ima leglicu dugu do 4 cm,… Nastavi čitati →
osifikacija (lat.) → okoštavanje
osinica (Dryas octopetala), drijas, nizak grm iz por. ruža (Rosaceae) s malim nazubljenim i namreškanim zimzelenim listovima i velikim bijelim cvjetovima. Raste u cirkumpolarnim krajevima i na visokim planinama Europe, Azije i Sjev. Amerike, u nas na najvišim dinarskim… Nastavi čitati →
osip, pjege, mrlje, čvorići, mjehurići i dr. na koži (egzantem) ili sluznicama (enantem). Nastaje tijekom nekih zaraznih bolesti (ospice, varičele, rubeola, škrlet, pjegavac, sifilis), kao alergijska manifestacija kod uzimanja nekih lijekova, kod nekih kožnih i krvnih bolesti.
osjak (Cirsium), biljni rod zeleni iz por. cjevastocvjetnih glavočika (Asteraceae). Oštro nazubljeni listovi imaju bodlje, cvjetne se glavice sastoje od cjevastih cvjetova purpurne, žućkaste ili bijele boje, a njihove šiljaste ovojne ljuske imaju često na vrhu trn. Medonosna… Nastavi čitati →
osjemenjivanje ili inseminacija (lat.), proces koji u životinja i čovjeka dovodi do kontakta muške i ženske spolne stanice, nakon čega uslijedi oplodnja. U biljaka se takav proces naziva oprašivanje. Umjetno o. provodi se u domaćih životinja tako što se prikupljena… Nastavi čitati →
osjet, elementarni duševni doživljaj što nastaje u živčanom sustavu djelovanjem različitih podražaja na osjetne receptore, osjetna tjelešca i osjetila. Podražaj izaziva u receptorima određene promjene, koje se pretvaraju u akcijske potencijale (impulse). Ovi se osjetnim živcima prenose u osjetna… Nastavi čitati →
osjetila, čula, posebne formacije na okončinama osjetnih živaca. Najjednostavniji su osjetni receptori (npr. mehanoreceptori, termoreceptori, kemoreceptori), a složeniji čine osjetne organe (npr. oko, uho). Od o. putem osjetnih živaca impulsi idu u sred. živčani sustav, gdje nastaje percepcija osjeta.
osjetljivost, u psihologiji, naziv za manju ili veću sposobnost osjetnog organa da na odgovarajuće podražaje odgovara osjetima stanovite jačine i vrijednosti. Tako npr. postoji izvanredna ili smanjena slušna o., manje ili više razvijena o. za razlikovanje boja, tonova, mirisa… Nastavi čitati →
osjetna tjelešca, očahureni završeci osjetnih živčanih vlakanaca u koži i mišićima. Ima ih nekoliko vrsta: za osjet laganog dodira, jačeg pritiska, topline, hladnoće, vibracije i dr.
oskoruša (Sorbus), rod listopadnog drveća iz por. ruža (Rosaceae). U našim planinskim šumama raste jarebika. Okrugle, grimiznocrvene koštuničaste bobe, veličine graška, nisu sočne pa ih jedu samo ptice, a rabe se i u pučkom liječništvu. Mukinja je rasprostranjena… Nastavi čitati →
oslad (Polypodium), rod paprati iz por. oslada (Polypodiaceae). Obična oslad (P. vulgare) ima jednostavne perasto podijeljene listove, na donjoj strani su trusnici skupljeni u okrugle trusne gomilice. Podanak je slatka okusa. Biljka sjenovitih obronaka, stijena i šuma.
osladi (Polypodiaceae), široko rasprostranjena por. paprati (Filicatae) kojoj pripadaju trajne zeleni s perasto razdijeljenim listovima. Najpoznatiji su obična paprat (rabi se protiv trakavice), papratac, jelenjak, zlatinjak, bujad, bujadika, oslad, slezenica, Gospina kosa.
Osler, William, kan. liječnik (Bond Head, 12. VII. 1849 – Oxford, 29. XII. 1919). Studirao na kan. i eur. sveučilištima. Na Sveučilištu Johns Hopkins u Baltimoreu uveo kliničku nastavu interne medicine (1889), od 1904. prof.… Nastavi čitati →
oslić ili mol (tal.) (Merluccius vulgaris), jestiva riba iz por. mekušica (Gadidae). Dug do 1,25 m, težak do 15 kg. Leđa sivosmeđe boje, trbuh srebrenastobijel. Živi na dubini od 100–200 m, danju se zadržava blizu dna. Meso je… Nastavi čitati →
