BIOLOŠKE I MEDICINSKE ZNANOSTI I PODRUČJA
panjevčica (Kuehneromyces mutabilis), gljiva iz por. Strophariaceae koje svojim micelijem rastu u natrulim ili suhim panjevima bjelogorice gotovo tijekom cijele godine. Češća u planinskim područjima. Plodišta su im dobro razvijena i razlučena u klobuk i stručak. Jestiva i ukusna… Nastavi čitati →
papain, enzim, iz papaje (Carica papaya). Ubraja se u proteinaze jer cijepa proteine preko polipeptida na aminokiseline. Svojim djelovanjem sličan je pepsinu i kimotripsinu. Rabi se kao omekšivač mesa te kao pripravak za olakšavanje probavljanja bjelančevina.
papaja (španj. iz karipskoga) ili karika, rod biljaka iz por. Caricaceae. Najpoznatija je vrsta trop. biljka Carica papaya koja se uzgaja radi velikih jestivih boba. U svim dijelovima sadrži mliječni sok koji se upotrebljava u medicini (papain).
Papanikolaou, Georgios (George Papanicolaou), grčki i američki liječnik (Kymi, 13. V. 1883 – Miami 19. II. 1962). Diplomirao medicinu u Ateni, zatim se usavršavao u Münchenu, gdje je doktorirao 1910. Kao vojni liječnik sudjelovao u… Nastavi čitati →
papar ili biber (Piper nigrum), biljka iz por. Piperidae. Lišće ove povijuše je srcoliko, a jednostavni cvjetovi skupljeni su u klasove. Plodovi su bobice koje dozrijevanjem mijenjaju boju od zelene do crvene i žute. Uzgaja se na otocima… Nastavi čitati →
papatači, rod kukaca dvokrilaca (Diptera) iz por. leptirašica (Psychodidae). Ličinke žive na vlažnim mjestima, smeću, vodi ili gnoju. Neke vrste u odraslom stadiju sišu krv. Vrsta Phlebotomus papatassi prenosi i na čovjeka virus koji uzrokuje trodnevnu papatači-groznicu.
papatači-groznica, akutna zarazna, bolest koja se javlja u ljetno doba u području Sredozemlja, Crnoga mora i u Indiji. Uzročnik je virus iz por. Bunyaviridae, a prenosilac je dvokrilac Phlebotomus papatassi. Bolesnik ima temperaturu koja traje tri dana… Nastavi čitati →
papci, rožnate tvorevine na završecima prstiju kopitara parnoprstaša koji im služe za zaštitu, kretanje i primanje podražaja. Po građi su jednaki kopitu konja.
papige (arap. preko njem. i franc.), ptice iz por. Psittacidae. Rasprostranjene su u većini toplijih dijelova svijeta. Os. su mnogobrojne u trop. šumama. Poznato 353 vrsta. Lako se raspoznaju od drugih ptica po velikoj glavi, kratku vratu i snažno… Nastavi čitati →
papila (latinski: papilla bradavica), sitna bradavičasta izbočina, izduženje ili struktura (na primjer jezična papila na sluznici jezika, papila očnoga živca na njegovu ulasku u očnu jabučicu, vršci bubrežnih piramida, izduženja dermisa u koži).
papilom (prema lat. papilla bradavica), dobroćudni tumor epitelnog tkiva resičaste bradavičaste površine sa središnjom vezivno-krvožilnom stromom. Javlja se najčešće na sluznicama i koži, ali može izrasti i na bilo kojem organu. Najčešći uzročnici virusi.
papilomavirusi, rod virusa iz por. Papovaviridae. Izazivaju tumore (papilome) u ljudi i životinja. Specifični su za vrstu i tkivo (epitelne stanice). Vrijeme od virusne infekcije i nastanka papiloma je od 3 do 18 mjeseci. Za neke ljudske p.… Nastavi čitati →
papirus 1. Afr. biljka Cyperus papyrus iz por. šiljeva. 2. Najvažniji materijal na kojem se pisalo u grč.-rim. svijetu; izrađen posebnim postupkom od vlakana biljke papirus, u upotrebi u Egiptu ←3000 g; na p. se pisalo u stupcima (pagina),… Nastavi čitati →
Papo, Izidor, jugoslavenski liječnik (Ljubuški, BiH, 13. XII. 1913 – Beograd, 14. X. 1996). U Zagrebu završio studij medicine 1937. Kirurg, za II. svjetskoga rata načelnik kirurške ekipe Vrhovnoga štaba Narodnooslobodilačke vojske, poslije načelnik Kirurške… Nastavi čitati →
paprati (Filicatae), biljni razred odjeljka → papratnjača. Od ostalih stablašica razlikuju se primitivnom građom. Nemaju pravog cvijeta ni sjemena. Razvojni se ciklus sastoji od izmjene spolne (gametofit) i nespolne (sporofit) generacije. Listovi su najčešće perasto razdijeljeni; kao mladi… Nastavi čitati →
papratka (Cystopteris), rod nježnih trajnica iz por. Woodsiaceae s podzemnim podankom i fino razdijeljenim listovima, te pri dnu često crnim peteljkama. Velo im je jajasto i zašiljeno te brzo otpada, jer je priraslo na unutar. strani nakupina sporangija (sorusa).… Nastavi čitati →
papratnjače (Filicophyta, Pteridophyta), odjeljak nižih vaskularnih stablašica koji se dijeli u 4 razreda: izumrle psilofite (Psilophytatae), crvotočine (Lycopodiatae), preslice (Equisetatae) i prave paprati (Filicatae). U taksonomskom pogledu najniže biljke stablašice, raširene u svim tipovima staništa,… Nastavi čitati →
paprenjača ili paprena mliječnica (Lactarius piperatus), jestiva vrsta gljiva iz por. krasnica (Russulaceae). Ima čvrsto meso iz kojeg pri ozljedi navire bijeli mliječni sok paprena okusa. Pri višim temp. sok gubi okus te se može jesti, no ne smatra se ukusnom.
paprika (mađ.) (Capsicum annuum), zeljasta, grmolika, razgranata biljka iz por. pomoćnica (Solanaceae), podrijetlom iz Juž. Amerike. Radi ukusnih jestivih plodova, bogatih vitaminom C, uzgaja se u svim toplijim krajevima. Dugogodišnjim uzgojem izdvojili su se kultivari posebnih svojstava. Razlikujemo… Nastavi čitati →
