BIOLOŠKE I MEDICINSKE ZNANOSTI I PODRUČJA

patke

patke (Anatidae), por. ptica iz reda guščarica (Anseriformes) iz dviju potpor.: p. plivačice (Anatinae, npr. divlja patka) i p. ronilice (Aythinae, npr. gavka, njorka, ronac, žličarka, utva). Zbog vodootpornog perja i nogu s plivaćim kožicama,… Nastavi čitati

patlidžan

patlidžan (Solanum melongena), jednogodišnja zeljasta biljka iz por. pomoćnica (Solanaceae) podrijetlom iz Indije i Afrike. Uzgaja se radi velikih jestivih plodova ljubičaste boje.

patofiziologija

patofiziologija (grč.), patološka fiziologija, grana medicine koja proučava uzroke, nastanak, tijek i posljedice poremećenih fizioloških procesa u organizmu. Dijeli se na opću, specijalnu, eksperimentalnu i kliničku.

patogeneza

patogeneza (grč.), postanak i razvoj određene bolesti; niz zbivanja od djelovanja etiološkog činitelja sve do izraženih funkcijskih i strukturnih poremećaja i pojave simptoma bolesti.

patognomoničan

patognomoničan (grč.), specifičan ili karakterističan za određenu bolest ili patološko stanje.

patologija

patologija (grč.), znanost o bolestima; bavi se strukturnim i funkcijskim promjenama stanica, tkiva i organa koji dovode do bolesti u čovjeka (humana p.), životinja (veterinarska p.) i biljaka (fitopatologija). P. proučava etiologiju, patogenezu, morfološke promjene i klinički značaj bolesti. Široko… Nastavi čitati

pauci

pauci (Araneae), red paučnjaka (Arachnida). Tijelo im je podijeljeno na dva dijela: prednji (prosoma) i stražnji (opistosoma). Jasno su odijeljeni suženim 1. kolutićem opistosome. Imaju četiri para nogu za hodanje koje na vrhovima imaju posebne dlake i kandžice… Nastavi čitati

paučnjaci

paučnjaci (Arachnida), razred člankonožaca s o. 75 500 vrsta. Dijele se u redove: štipavci (Scorpiones), lažištipavci (Pseudoscorpiones), mračnice (Solifugae), čeljusnonozi (Pedipalpi), patuljasti p. (Palpigradi), tropski p. (Ricinulei), lažipauci (Opiliones), grinje (Acari)… Nastavi čitati

pauk, morski

pauk, morski (Trachinus), rod morskih riba koštunjača iz reda Percomorphi. Tijelo je izduženo, bočno splošteno, glava kratka i tupa, a oči smještene visoko. Druga leđna i trbušna peraja su duge. Šipčice prve leđne peraje i bodlje na škržnom… Nastavi čitati

paulovnija

paulovnija (Paulownia), rod listopadnog drveća iz por. zijevalica (Scrophulariaceae) podrijetlom iz Kine. Pustenasta paulovnija (P. tomentosa) uzgaja se kao parkovna biljka. Ima ljubičaste dvousnene cvjetove u grozdastim cvatovima.

paun

paun (lat. preko tal.) (Pavo cristatus), ptica iz reda kokoški (Galliformes) podrijetlom s Indij. potkontinenta. Ženke su neugledne smeđaste boje. Mužjaci imaju na glavi kukmu, metalno tamnoplavo perje s dugim (o. 1,5 m) pokrovnim repnim perima koja mogu rastvoriti… Nastavi čitati

pavijan ili babun

pavijan (njem. iz franc.) ili babun (franc.), uskonosi majmun iz por. zamoraca. Ima velike lične vrećice te živo obojene žuljeve na stražnjicama. Živi u skupinama od više porodica koje predvodi stariji mužjak. Maslinasti p. (Papio anubis) jedan je od najvećih… Nastavi čitati

pavitina

pavitina (Clematis), povitina, klematis, trajna zelen ili grm iz por. žabnjaka (Ranunculaceae). Imaju vitice. Cvjetovi pojedinačni ili u cvatovima, bijele ili ljubičaste boje. Plod jednosjemeni oraščić. O. 170 vrsta rasprostranjenih na objema polutkama. U nas dolazi 6 vrsta,… Nastavi čitati

Pavlov, Ivan Petrovič

Pavlov, Ivan Petrovič, ruski fiziolog (Rjazanj, 26. IX. 1849 – Lenjingrad, 27. II. 1936). Diplomirao na Vojnomedicinskoj akademiji u Sankt Peterburgu, vodio Odjel za fiziologiju Instituta za eksperimentalnu medicinu. Istraživao inervaciju srca, funkciju jetre. Za… Nastavi čitati

pčela, domaća

pčela, domaća (Apis mellifera) (pčela medarica, medonosna pčela), zadružni kukac iz por. pravih pčela (Apidae). Iako podrijetlom iz Azije, rasprostranjena po cijelom svijetu jer se uzgaja za dobivanje meda, voska i matične mliječi. Pčele žive u velikim zadrugama sa… Nastavi čitati

pčelarice

pčelarice (Meropidae), por. ptica iz reda smrdovrana (Coraciiformes). Živo obojene ptice dugih krila koje žive u jatima. Zadržavaju se u kolonijama. Gnijezda rade u dubokim rupama koje iščeprkaju u prudovima. Hrane se kukcima, često pčelama. Vole otvorena staništa… Nastavi čitati

pčelomorac, šareni

pčelomorac, šareni (Trichodes apiarius), pčelinji vuk, kukac kornjaš (Coleoptera) crna do tamnomodra valjkastog tijela, s malom, uvučenom glavom. Prednja krila oblikovana su u čvrsta pokrilja (elitre). Cijeli kukac obrastao je dlakama. Njegove ličinke žive u zemlji u blizini osinjaka… Nastavi čitati

pecavka

pecavka (Stomoxys calcitrans), kukac iz por. muha. Ima dva para krila. Usni organi preobraženi su u organe za bodenje. Odrasli (imago) se hrani krvlju domaćih životinja i čovjeka. Ličinke žive u gnoju. Prijenosnici su raznih zaraznih bolesti.

pečurke

pečurke (Agaricus), rod gljiva iz por. pečurki (Agaricaceae), reda listićarki (Agaricales). Rastu na tlu. Obuhvaća jestive i otrovne vrste. Potonje se prepoznaju po tome što na prerezu poprime izrazitu krom-žutu boju. Plodište je mesnato, bijelo ili žućkasto do… Nastavi čitati

Pećina, Marko

Pećina, Marko, hrvatski liječnik (Oborovo, 23. III. 1940). Završio studij medicine u Zagrebu 1964. i specijalizirao ortopediju. Osobito se bavio biomehanikom gibanja te športskom medicinom djelujući i u Hrvatskom olimpijskom odboru. Pročelnik Katedre za ortopediju Medicinskoga fakulteta… Nastavi čitati