BIOLOŠKE I MEDICINSKE ZNANOSTI I PODRUČJA
ptomaini (grč.), otrovni amini koji nastaju bakterijskom dekarboksilacijom aminokiselina u bjelančevinama izloženima truljenju. Najpoznatiji su putrescin i kadaverin. Smatralo se da p. uzrokuju otrovnost pokvarenog mesa, no danas se zna da je uzrokuju bakterijski toksini.
ptoza (grč.), nenormalna spuštenost organa ili dijela organa. Nastaje zbog popuštanja sveza, mlohavosti mišićja ili oštećenja živaca (npr. p. gornje vjeđe, želuca, bubrega, dojke).
pubertet (lat. preko njem.), razdoblje u razvoju djeteta u kojoj organizam stječe fizičke i fiziološke osobine odraslog organizma. Prva faza mladenačkog doba (adolescencije) u kojoj se zbivaju temeljite somatske, neuroendokrine i psih. promjene. Dolazi do nagla i neravnopravna rasta organizma,… Nastavi čitati →
pucalina (Colutea arborescens), pucaljka, do 2 m visoka biljka iz por. leptirnjača (Fabaceae). Cvjetovi žuti, skupljeni u uspravne grozdove, a listovi perasti. Plod je mahuna koja ima izgled mjehurasto napuhanog pucavca. Česta u submediteranskim listopadnim šumama.
pucavci, višesjemeni biljni plodovi koji pucaju kad dozriju.
puči (stome), otvori na listu za izmjenu plinova i transpiraciju.
puder (lat. preko njem. i franc.), fini prah što se rabi u kozmetici, obično mirisan, odn. kruti praškasti farmaceutski pripravak za vanj. primjenu (conspergens). Sadrži ljekovito sredstvo u netopljivu prašku (talk, kaolin, škrob). Široko se rabi u dermatologiji.
pudl (njem.), vrsta psa kovrčave dlake (crne, bijele, sive, boje marelice). Visine od 35 do 60 cm (mali, srednji ili veliki). Nekoć lovački pas, danas vrlo omiljen kućni ljubimac.
pudu (Pudu pudu), patuljasti preživač iz por. jelena (Cervidae) koji živi u čil. Andama i na otoku Chiloe. Dug do 34 cm, smeđe boje sa žućkastim pjegama.
puerperalna sepsa → babinja groznica
puerperij (lat.) → babinje
puhare (Lycoperdon), rod gljiva stapčara (Basidiomycetes) koje dolaze na različitim staništima. Većinom su bijele ili svijetle boje. Mlade su jestive. Kad sazriju, kuglasto plodište se na sredini raspukne i iz otvora izlaze spore poput dima. Ta se otrusina upotrebljavala… Nastavi čitati →
puhovi (Myoxidae), por. sisavaca iz reda glodavaca (Rodentia). Kratkih nogu i duga, čupava repa. U čeljustima imaju duge sjekutiće. Žive u šumama i vrtovima Europe. Hrane se plodovima, kukcima, pticama i jajima. Hranu prinose ustima s pomoću prednjih… Nastavi čitati →
pujanik (Osmunda regalis), široko rasprostranjena paprat koja je u Hrvatskoj dosta rijetka. S donje strane velikih sastavljenih listova nalaze se zelene neplodne liske, a s gornje smeđe nakupine trusnika sa sporama.
pulmologija (lat.), grana interne medicine koja se bavi dijagnosticiranjem, liječenjem i sprječavanjem bolesti pluća i dišnog sustava.
pulpa (lat.) 1. med Mekano tkivo, npr. zubna p., središnji dio zuba omeđen dentinom, građen od bogato vaskulariziranog i inerviranog vezivnog tkiva; p. slezene (crvena p. i bijela p.), prostor između čahure i trabekula slezene uvjetovan rasporedom krvnih… Nastavi čitati →
pulpitis (lat.), upala zubne pulpe, najčešće zbog bakterijske infekcije iz zubnoga karijesa, zubnog prijeloma ili nekog drugog stanja koje pulpu izlaže bakterijama. Mogu ga izazvati i kem. tvari ili toplina.
puma (Felis concolor) ili kuguar, zvijer iz por. mačaka (Felidae). Malene i okrugle glave, tijela duga do 2,5 m (s repom), visoka o. 75 cm, crvenkastosmeđe i sive dlake. Obitava u gorju ali i u šumama obiju Amerika. Napada… Nastavi čitati →
pup, zametak u stabljici iz kojega se razvija list.
