BIOLOŠKE I MEDICINSKE ZNANOSTI I PODRUČJA
rod 1. Osnovna jezgra društv. organizacije koja se temelji na krvnom srodstvu više obitelji, zajedničkom vlasništvom nad određenim teritorijem i kolektivističkom načinu proizvodnje; društv. odnos koji prozlazi iz krvnih veza, koje antropolozi razlikuju po nasljedstvu i po afinitetu, tj. po… Nastavi čitati →
roda, bijela (Ciconia ciconia), ptica selica iz reda rodarica (Ciconiiformes). Bijela ptica crnih krila, dugih nogu i duga crvena kljuna, duljine do 1 m i raspona krila do 2 m. Hrani se žabama i beskralježnjacima na poljima, livadama… Nastavi čitati →
rodarice (Ciconiiformes), velike ptice koje borave uz vlažna staništa, močvare ili velike poplavne livade. Većina ima duge noge i vrat. Kljun im je znatno dulji od glave. Najpoznatije por. čaplje, rode, ibisi, plamenci. Mladi su čučavci.
Rodbell, Martin, amer. biokemičar (Baltimore, 1. XII. 1925 – Chapel Hill, 7. XII. 1998). Niz godina istraživač u Nac. institutu za zdravlje u Bethesdi. Otkrio G-protein koji je važan za izmjenu informacija između stanica za… Nastavi čitati →
rodezijski čovjek, fosilni ostaci iskopani 1921. kraj Broken Hilla i Saldanha (Zambija). Vjerojatno pripadaju tipu Homo erectus rhodensiensis.
rodnica (lat. vagina), sluznično-mišićna cijev, dio ženskoga spolnog sustava, proteže se od stidnice do maternice. Duga 7–10 cm, služi pri unošenju sjemenskih stanica, prolasku menstruacijskog sadržaja te djeteta pri porođaju. Dijeli se na rodnično predvorje i rodničnu šupljinu, između… Nastavi čitati →
rododendron (Rhododendron arboreum), pjenišnik, biljni rod iz por. vrjesova (Ericaceae), podrijetlom iz sr. Azije. Grmolika samonikla biljka, može narasti i do 12 m. Listovi su zimzeleni, kožasti, naborani, kod nekih vrsta na naličju prekriveni pustenim bjelkastim dlačicama. Zvonasti cvjetovi… Nastavi čitati →
rogač (Ceratonia siliqua), drvenasta biljka iz por. leptirnjača (Fabaceae). Cvjetovi su jednostavni, bez vjenčića, a plodovi 10–20 cm duge mahune sočna mezokarpa i sjajnih smeđih sjemenki. Potječe iz ist. Sredozemlja, odakle se proširio u sve sredozemne zemlje. Najviše… Nastavi čitati →
rogovi, izrasline na čeonim kostima mnogih kopitara. Na tom mjestu srastu pokosnica i usmina kože. Od pokosnice nastane koštani dio roga. Kod šupljorožaca, npr. goveda ili antilopa, od toga nastane rožna kost (os cornu) koja je srasla s izbočinom… Nastavi čitati →
rogoz (Typha), botur, rod trajnih, močvarnih ili vodenih biljaka s linealnim, dvorednim listovima iz por. rogoza. Cvjetovi bez ocvijeća, gusto poredani u dva klipa od kojih je gornji muški, a donji ženski. Plod je oraščić.
rogozi (Typhaceae), biljna por. jednosupnica rasprostranjena u močvarnim predjelima trop. i umjerenih područja. Ima samo jedan rod, rogoz.
roj, formacija koju formiraju neki zadružni kukci kad osnivaju novu zajednicu (npr. pčele). Sastoji se od matice, nekoliko tisuća radilica i manjeg broja trutova.
Rombergov pokus (prema njem. liječniku Moritzu Heinrichu Rombergu, 1795–1873), test za ispitivanje ravnoteže: ispitanik stoji mirno, skupljenih nogu, zatvorenih očiju s rukama ispruženima prema naprijed. Ako postoji poremećaj ravnoteže, ispitanik se naginje na jednu stranu (Rombergov znak).
Romer, Alfred Sherwood, američki zoolog i paleontolog (White Plains, 28. XII. 1894 – Cambridge, Massachusetts, 5. XI. 1973). Proučavao razvitak kralježnjaka. Djela: Paleontologija kralježnjaka, Čovjek i kralježnjaci, Osteologija reptila, Priča o kralježnjacima.
ronac, veliki (Mergus merganser), ptica močvarica iz reda guščarica (Anseriformes) rasprostranjena od Sjev. Amerike preko Europe do Azije. Najveći od 7 vrsta ronaca koji se hrane ribom koju hvataju zaranjajući. Ima nazubljen kljun pogodan za lov. Ženka je po… Nastavi čitati →
rosika (Drosera), biljni rod s o. 95, ugl. trop. vrsta iz por. rosika (Droseracea). Obuhvaća insektivorne biljke (mesožderke). Raste u močvarama i cretovima gdje je manjak dušika u tlu te ga nadoknađuje loveći kukce. Listovi su postavljeni u… Nastavi čitati →
rosike (Droseraceae), biljna por. dvosupnica rasprostranjena u tropima i umjerenim područjima. Rastu u močvarama, tresetištima, cretovima. Imaju prizemnu rozetu listova i pravilne dvospolne cvjetove. Plod je tobolac s više sjemenki. U Hrvatskoj flori zastupljena s dvama rodovima: rosika (Drosera) i aldrovanda (Aldrovanda).
rosopas (Chelidonium maius), trajna zelen iz por. makova (Papaveraceae). Ima žute cvjetove skupljene u štitaste cvatove. Kad se ozlijedi, ispušta narančasti mliječni sok koji se odavno u nar. medicini upotrebljavao kao lijek, os. protiv bradavica. Otrovan jer sadrži alkaloide.
Ross, Ronald, britanski mikrobiolog (Almora, Indija, 13. V. 1857 – London, 16. IX. 1932). Diplomirao medicinu u Londonu. Profesor tropske medicine u Liverpoolu. Osnovao bolnicu za tropske bolesti u Londonu. Bavio se matematičkim modelima u epidemiologiji i javnozdravstvenim mjerama… Nastavi čitati →
Rössler, Ervin, hrv. entomolog, limnolog i ornitolog (Kyjov, Moravska, 20. VIII. 1876 – Zagreb, 6. I. 1933). Utemeljio Hrv. ornitološku centralu, preteču današnjeg Ornitološkog zavoda. Prvi uveo prstenovanje ptica u Hrvatsku.
