BIOLOŠKE I MEDICINSKE ZNANOSTI I PODRUČJA
salmoneloze, bolesti koje uzrokuju salmonele. Najčešće se očituju kao epidemije otrovanja hranom uz povraćanje, proljev i povišenu temperaturu. U nekih životinja (kobile, ovce) s. mogu izazvati pobačaj.
salpa (Sarpa salpa), riba koštunjača iz por. ljuskavki (Sparidae). Duga o. 30 cm. Hrani se isključivo biljnom hranom. Česta u Jadranu.
salpe (Desmomyaria, Hemimyaria), jednostavni svitkovci iz razreda dvootvorki (Salpaeformes, Thaliacea). Tijelo, na kojem su samo ulazni i izlazni otvor, obavijeno je plaštom od tunicina. Žive u planktonu. Postoje dva oblika, jedan nespolan, samostalni oblik, te drugi… Nastavi čitati →
salpingitis (grč.), upala jajovoda. Nastaje najčešće kao komplikacija gonoreje. U prošlosti bio je čest tuberkulozni s.
Saltykow, Sergej Nikolajević, hrv. patoanatom (Višnji Volčok, Ukrajina, 1. IV. 1874 – Zagreb, 2. X. 1964). Studirao u Švicarskoj, Njemačkoj, Pragu, Parizu i Groningenu. Od 1906. predavao patoanatomiju u Jekaterinoslavu, a od 1921. u Zagrebu.… Nastavi čitati →
saluki (arap.), pasmina psa podrijetlom iz sr. Azije; perzijski hrt.
salvarsan, tvorničko ime za arsfenamin, org. arsenski spoj kojim se uspješno liječio sifilis. Koristio se od 1910. do otkrića penicilina koji ga je zamijenio zbog mnogobrojnih nuspojava.
sambo (španj.), potomak iz mješovita braka Indijanaca i Crnaca u Lat. Americi.
samojed, nenecki polarni pas, samojedski špic, pasmina radnoga psa. Ime dobio po prvim gospodarima Nenecima ili Samojedima iz Sibira. Prvobitno pas čuvar stada jelena i vučni pas. God. 1889. istraživač R. Scott donio je nekoliko primjeraka u Englesku. Popularnost… Nastavi čitati →
samooplodnja (grč.) → autogamija
samooprašivanje → autogamija
samotok, jedna od posljednjih izvornih herceg. vinskih loza koja je gotovo uništena križanjima sa stranim sortama. Od nje se radi poznato herceg. vino.
samozadovoljavanje → masturbacija
Samuelsson, Bengt Ingemar, švedski biokemičar (Halmstad, 21. V. 1934). Profesor u Zavodu za fiziološku kemiju Karolinskog instituta u Stockholmu, na kojem je bio dekan i rektor. Započeo s istraživanjima metabolizma kolesterola, a zatim je s K. S.… Nastavi čitati →
samur, sibirski (Martes zibellina), zvijer iz por. kuna (Mustelidae), živi u Sibiru. Ugrožen jer se lovi radi skupocjenoga krzna (samurovina).
san, nesvjesna duševna aktivnost koja se javlja za vrijeme faze spavanja REM (engl. rapid eye motion). Očituje se kao sanjanje vizualno složenog slijeda raznih događaja koji se doživljavaju kao stvarnost. Snovima se pridaje simbolično značenje; neki psiholozi smatrali… Nastavi čitati →
sanatorij (lat.), lječilište namijenjeno liječenju ili oporavku od kroničnih bolesti (tuberkuloza, duševne bolesti, alkoholizam, ostale ovisnosti). U većine zemalja obično je to priv. ustanova, često u područjima s povoljnim klimatskim uvjetima (planine, more).
sandalovina, drvo dobiveno obradom indij. niskog vazdazelenog drveta vrste Santalum album iz por. Santalaceae. Raste u brdovitim krajevima Indije kao poluparazit na korijenju drugog drveća. Bijel je bijela, a srž žuta do zlatno-smeđa. Upotrebljava se za izradu sitnih rezbarenih… Nastavi čitati →
sandarak (sanskrt. preko grč. i lat.), crna smola iz ozlijeđene kore sjevernoafr. biljke Callitris quadrivalvis iz por. čempresa (Cupressaceae). Koristila se kao lak za pokućstvo, za priređivanje melema, firnisa, te kađenje.
Sanger, Frederick, engleski biokemičar (Rendcomb, Gloucestershire, 13. VIII. 1918 – Cambridge, 19. XI. 2013). Doktorirao na Sveučilištu u Cambridgeu 1943. Odredio slijed aminokiselina u inzulinu, za što je dobio svoju prvu Nobelovu nagradu za kemiju 1958. Nakon… Nastavi čitati →
