BIOLOŠKE I MEDICINSKE ZNANOSTI I PODRUČJA
scintigrafija (lat.; grč.), med. dijagnostički postupak. Uvođenje u organizam radioaktivnih izotopa, nakon čega se posebnim brojačem (gama-kamera) snima i zapisuje (scintigram) prostorna i vremenska raspodjela radioaktivnosti u tijelu. S. je os. korisna u procjeni proširenosti tumora (metastaza) te u ispitivanju… Nastavi čitati →
Scopoli, Giovanni Antonio, tal. liječnik i prirodoslovac (Cavalese, Tirol, 3. ili 13. VI. 1723 – Pavia, 8. V. 1788). Od 1754–69. rudarski liječnik u Idriji, Slovenija. Istraživao prir. svijet i svoja istraživanja objelodanio u djelima… Nastavi čitati →
seboreja (lat.; grč.), poremećaj kožnih žlijezda lojnica koji se očituje pojačanim lučenjem loja. Najčešće zahvaća lice i kožu vlasišta. Pod utjecajem je hormonskih promjena, vegetativnog sustava, emocija i prehrane. Liječi se raznim dermatološkim i hormonskim pripravcima.
secirati (lat.) 1. Anatomski rezati, sjeći tkivo, izvoditi sekciju (razudbu); preparirati. 2. pren Potanko pregledati, analizirati, raspravljati.
sectio cesarea → carski rez
sedativi (lat. sedare umiriti), tvari koje smanjuju aktivnost sred. živčanog sustava što rezultira smirenjem, opuštanjem i pospanošću. To su mnogi sintetski farmaceutski pripravci, ali ima i prirodnih, najčešće dobivenih iz biljaka. Dugotrajnom uporabom može se razviti psih. i fiz. ovisnost,… Nastavi čitati →
sedef (tur. iz arap.), unutar. sloj ljušture nekih mekušaca (Mollusca), i to puževa (Gastropoda) i školjkaša (Bivalvia). Ljušture su sastavljene od vanj. tankog bjelančevinastog sloja, periostrakuma, građenog od bjelančevine (konhiolina, konhina). Ispod njega je vapneni prizmatički sloj,… Nastavi čitati →
sedimentacija (lat.), mehan. taloženje čestica koje su raspršene u nekoj tekućini ili plinu, a zbog postojanja vanj. sile kao što je gravitacija, centrifugalna ili el. sila. Korisni proizvodi sedimentacije mogu biti izbistrena tekućina, sediment ili oboje.
sedlasti nos, uleknuće nosnoga hrpta koje nastaje zbog promjena u hrskavičnim i koštanim dijelovima nosa. U prošlosti karakteristični znak prirođenog sifilisa, danas najčešće rezultat ozljede ili kirurškog zahvata.
sedrotvorci, biljke (uobičajeno mahovine) koje taloženjem kalcijeva karbonata iz vode pospješuju nastanak sedre.
segmentacija (lat.) 1. → metamerija; 2. Drugi naziv za → brazdanje.
sekcija (lat.) 1. Dio, odjeljak, odsjek (npr. ustanove, društva i sl.). 2. med Rasijecanje, rezanje, seciranje, razudba. Najčešće se rabi kao izraz za obdukciju (razudbu), za carski rez (s. cesarea) ili za pojedine kirurške zahvate.
sekrecija (lat.) 1. Izlučivanje složenih kem. tvari iz stanice. Svojstvo je većine stanica, a najčešće se odvija u živčanom i endokrinom (unutarnja s., izravno u krv) sustavu, te u egzokrinim žlijezdama (vanjska s., u šupljini… Nastavi čitati →
sekret (lat.), lučevina, izlučevina, proizvod stanične sekrecije. Može biti kemijski čista tvar (npr. hormon) ili mješavina raznih tvari (npr. želučani sok, s. žlijezda slinovnica). Složeni s. sadrži naknadne primjese (npr. s. žlijezda lojnica).
sekretar (Sagittarius serpentarius), afr. ptica sokolovka (Falconiformes). Siva perja i dugih nogu kojima brzo trči po savani i lovi plijen (kukce, vodozemce i gmazove) koje ubija udarcima nogu. Na glavi ima dugo perje poput krijeste. U Africi je… Nastavi čitati →
sekretin, polipeptidni hormon koji luče posebne stanice u sluznici dvanaesnika. Potiče lučenje soka gušterače, a smanjuje izlučivanje želučane kiseline, kako bi se u dvanaesniku održao neutralni pH koji je optimalan za probavne enzime.
seksologija (lat.; grč.), interdisciplinarna znanost o spolu i spolnosti koja u širem smislu proučava morfološke, fiziološke i psihol. značajke razmnožavanja vrsta. Uključuje razna područja medicine (andrologija, ginekologija, anatomija), psihologiju, sociologiju i antropologiju seksualnog ponašanja, neuroznanost i psihijatriju, biologiju i etologiju… Nastavi čitati →
seksualni organi → spolni organi
sekundarna infekcija med Infekcija do koje dolazi za vrijeme, ili neposredno nakon, liječenja neke druge infekcije. Najčešće je posljedica samog liječenja ili promjena u imunosnom sustavu. (npr. gljivična infekcija za vrijeme liječenja bakterijske infekcije antibioticima; bakterijska upala pluća nakon virusne upale).
