BIOLOŠKE I MEDICINSKE ZNANOSTI I PODRUČJA
sibireja (Sibiraea), biljni rod iz por. ruža (Rosaceae). Ima samo dvije grmolike vrste. Vrsta S. levigata raste na Altaju. Hrvatska s. (S. croatica) je endem, strogo zaštićena biljka koja raste na kamenitim obroncima, u pukotinama stijena, i među… Nastavi čitati →
sida (akronim od francuskoga: syndrome immunodéficitaire acquis sindrom stečenog nedostatka imunosti) → AIDS
sifilis (lat.), lues, subakutna ili kronična zarazna bolest u čovjeka izazvana mikroorganizmom, spirohetom Treponema pallidum. Najčešće se prenosi spolnim kontaktom, ali i kroz posteljicu sa zaražene majke na fetus u maternici, ili transfuzijom zaražene krvi. Neliječeni s. klinički prolazi… Nastavi čitati →
sigilarije (Sigillariacea), izumrle niže stablašice iz skupine crvotočina (Lycophyta). Bile su sastavni dio golih šuma u devonu, karbonu i permu. Stabla su bila visoka do 30 m i široka 2 m, prekrivena uzdužnim redovima više-manje šesterokutnih lisnih jastučića… Nastavi čitati →
sijaloadenitis (grč.), upala žlijezde slinovnice. Najčešće nastaje kao posljedica otežanog otjecanja sline (→ sijaloliti) uz naseljavanje bakterija. Virusni s. obično simetrično zahvaća više slinovnica. Komplicirani slučajevi liječe se kirurški.
sijaloliti (grč.), kamenci građeni od kalcijeva fosfata ili karbonata koji nastaju u žlijezdama slinovnicama. Nastaju u žlijezdanom tkivu ili u izvodnim kanalima. Najčešće se nalaze uz kroničnu upalu slinovnica (→ sijaloadenitis) ili suženje izvodnoga kanala.
sijaloreja (grč.) (ptijalizam, ptijaloreja), pretjerano lučenje sline. Česta uz neke bolesti slinovnica, fiziološka pojava u prvim mjesecima trudnoće.
sijamski blizanci, srasli ili spojeni dvojci, poremećaj razvitka kad se embrionalne osnove dvaju jednojajnih blizanaca potpuno ne odjele, a rezultira rođenjem blizanaca koji su međusobno srasli jednim dijelom tijela (vezane dvojne nakaze). Naziv nastao po najpoznatijim spojenim blizancima Changu… Nastavi čitati →
sijeno, hrana za domaće životinje (biljojede, goveda, konje, ovce, koze i dr.). Dobiva se košenjem i sušenjem raznoga krmnog bilja koje raste na prir. (sjenokoše) ili umjetnim (zasijanim) livadama. Kvaliteta s. ovisi o njegovu sastavu, vremenu košnje, načinu sušenja… Nastavi čitati →
sikoza (lat. sycosis), bolest karakterizirana upalom dlačnog folikula. Najčešće zahvaća bradato područje lica, a upalu uzrokuje bakterija Staphylococcus aureus. Teži kronični slučajevi mogu zacijeliti većim ožiljcima.
silaža (španj.; franc.), krmivo, stočna hrana, dobiva se konzerviranjem (s pomoću mliječne kiseline) različitoga zelenog i sočnog bilja. Konzervira se u → silosima fermentacijom svježe zelene mase bez prisutnosti kisika. Tijekom tog procesa, radom mikroorganizama, razvija se mliječna kiselina koja… Nastavi čitati →
silikoza, bolest iz skupine pneumokonioza. Nastaje zbog udisanja prašine kristala kvarca (silicijeva dioksida). Najčešće su izloženi radnici u rudnicima, obradi kamena i proizvodnji pijeska. Udahnuti kristali u plućima stvaraju upalne čvoriće i ožiljkaste vezivne promjene koje ometaju plućnu funkciju.… Nastavi čitati →
simaruba (karipski preko franc.), rod amer. drvenastih biljaka iz por. Simarubaceae. Kora vrste S. officinalis i S. amara služila je kao lijek protiv proljeva. Iz kore i listova vrste S. versicolor priređuje se sredstvo protiv uboda zmija.
simbioza (grč.), zajedništvo između jedinki dviju različitih vrsta od kojega obje (simbionti) imaju koristi (mutualizam). Životinje mogu biti u simbiozi s drugim životinjama, biljkama i mikroorganizmima. Karakterističan primjer s. između dviju biljaka jesu lišajevi, koji se sastoje od alga… Nastavi čitati →
simfiza (grč.), vrsta hrskavičnog spoja među kostima koji čini vezivna hrskavica. Primjeri su diskovi među kralješcima i s. stidne (pubične) kosti. U s. mogući su sasvim maleni pomaci spojnih tijela.
simpatektomija (grč.), kirurški postupak kojim se presijeca i isključuje bilo koji dio simpatičkih živčanih putova (na razini živca, živčanoga ganglija ili živčanoga spleta) u vratnom, prsnom ili slabinskom dijelu simpatičkoga lanca. Najčešće se izvodi kod nekih perifernih arterijskih bolesti i sindroma pojačanog znojenja.
simpatikolitici, simpatolitici, antiadrenergici, tvari koje se suprotstavljaju učincima živčanih impulsa u adrenergičkim postganglijskim živčanim vlaknima ili receptorima (alfa i beta) simpatičkoga dijela autonomnog živčanog sustava. Najčešće su to prir. alkaloidi ili razni sintetski pripravci. Rabe se u liječenju nekih… Nastavi čitati →
simpatikomimetici, simpatomimetici, adrenergici, tvari koje imaju isti učinak poput živčanih impulsa u adrenergičkim postganglijskim živčanim vlaknima simpatičkoga dijela autonomnoga živčanog sustava. To su najčešće amini i derivati fenola i benzena. Rabe se u liječenju niza bolesti.
simpatikus (novolat.), simpatički živčani sustav; dio autonomnoga živčanog sustava koji sačinjavaju stanice u sivoj tvari kralježnične moždine te mnogobrojni živčani spletovi i gangliji smješteni uzduž kralježnice. Neurotransmiteri koji se u tim živcima luče djeluju na ciljne organe (ubrzavaju rad srca,… Nastavi čitati →
simpatrijske vrste, populacije srodnih vrsta koje žive na istom prostoru i međusobno se dodiruju ili preklapaju, ali zbog genskih razlika među njima ne dolazi do izmjene genskoga materijala. Suprotno: alopatrijske vrste.
