BIOLOŠKE I MEDICINSKE ZNANOSTI I PODRUČJA
sinhondroza (grčki: sýn s, sa, hóndros hrskavica, osis bolan), junctura cartilaginea, vrsta nepomičnoga hrskavičnog spoja među kostima. Može biti prolazna (između dijafize i epifize u kosti tijekom dječjega rasta) ili trajna (na primjer spoj prvoga rebra i prsne kosti).
sinkopa (grčki: synkopé skraćivanje; izbacivanje) 1. U jeziku, ispadanje samoglasnika ili cijeloga sloga u riječi (kol’ko, tol’ko, oš’–neš’ – koliko, toliko, hoćeš-nećeš). 2. med Iznenadan prolazni gubitak svijesti (nesvjestica) koji nastaje zbog smanjena… Nastavi čitati →
sinostoza (grč.) → sinartroza
sinovija (grč.), zglobna (sinovijska) tekućina. Žućkasta, viskozna, bistra tekućina koja nastaje iz stanica sinovijske ovojnice, a ispunjava zglobne šupljine. Hrani zglobnu hrskavicu te podmazivanjem zglobnih ploština smanjuje trenje unutar zgloba.
sinovitis (lat. synovitis), upala sinovijskoga sloja zglobne čahure. Nastaje kao posljedica kroničnih bolesti zglobova ili naglo, najčešće nakon ozljede zgloba. Praćena je povećanom količinom sinovijske tekućine (“voda u zglobu”) te je zglob otečen i bolan. Liječenje ovisi o uzroku.
sinus (lat. sinus) 1. mat Jedna od trigonometrijskih funkcija, omjer katete nasuprot kutu i hipotenuze pravokutnog trokuta. Zato je sinus nekoga kuta uvijek manji od 1, tj. ima vrijednosti između –1 i 1. Sinus kuta nula je nula, a… Nastavi čitati →
sinusitis, upala sluznice jednog ili više paranazalnih sinusa. Često se radi o upali proširenoj iz nosne šupljine koja može biti akutna ili kronična. S. se imenuje prema zahvaćenom sinusu, a zahvati li sve sinuse, naziva se pansinusitis.… Nastavi čitati →
sipa (Sepia officinalis), obična sipa, glavonožac iz reda desetokračnjaka (Decabrachia, Decapoda). Tijelo ovalno, splošteno, dugo do 30 cm. Bočno ima dva nabora poput peraje, oko glave deset krakova s prianjalkama. Vapnena ljuska (sipina kost, sipovina ili sipac) nalazi… Nastavi čitati →
sipica (Sepiola rondeleti), bobić, mala sipica, glavonožac iz por. sipa (Sepiolidae). Duljine do 4 cm. Obitava u Jadranu. Ima vrlo ukusno meso.
sirak (Sorghum), biljni rod iz por. trava (Poaceae), obuhvaća 25 trop. vrsta. Pravi s. (S. vulgare) gl. je biljka krušarica dijela Afrike i Azije. Sadrži 8–12% bjelančevina i 5% škroba. Upotrebljava se za dobivanje brašna, krupice i sl.… Nastavi čitati →
sirasti maz (lat. vernix caseosa), bjelkasta sirasta masa na koži fetusa. Sastavljen je od sekreta lojnih žlijezda i odljuštenih stanica površinskoga sloja kože. Počinje se stvarati pod utjecajem majčinih hormona, od 5. mjeseca fetalnog razvoja. Ima zaštitnu funkciju.
sirene (Sirenia), red vodenih sisavaca iz nadreda kopitara (Ungulata). Tijelo vretenasto, koža gola. Na prednjim nogama nadlaktica i podlaktica kratka, prsti obuhvaćeni zajedničkom kožnom prevlakom tako da čitava pest ima oblik peraje. Stražnjih udova nemaju. Na kraju tijela… Nastavi čitati →
siringomijelija (grč.), rijetka, kronična neurološka bolest. Očituje se najčešće u vratnom dijelu kralježnične moždine stvaranjem sitnih, izduženih cjevastih šupljinica koje nastaju kao razvojni poremećaj, zbog ozljede, krvarenja ili zbog nepoznata uzroka. Uzrokuje mišićnu slabost i smanjenje osjeta boli i topline,… Nastavi čitati →
sirište (lat. abomasus), u preživača, odjeljak želuca u kojem se izlučuje želučani sok i probavlja hrana.
sirup (lat.) 1. Sladorača, gust, tekući ljekoviti pripravak na osnovi saharoze kojem mogu biti dodane iscrpine gorkih ili aromatičnih droga. Služi za unutar. primjenu, najčešće se daje djeci. U farmaceutskoj ind. sirupi služe za prekrivanje ili popravljanje neugodna mirisa sa… Nastavi čitati →
sirutka, tekućina bogata vrijednim bjelančevinama koja zaostaje nakon sirenja.
sisa, mliječna žlijezda u ženki → sisavaca.
sisal-konoplja (Agave sisalana), biljna vrsta iz por. sunovrata (Amaryllidaceae), podrijetlom iz juž. Meksika (naziv po gradu Sisalu na Yacátanu) i Sr. Amerike. Važna tekst. biljka, njezino se vlakno upotrebljava za izradu užadi, vreća, sagova, šešira i sl. Srodna… Nastavi čitati →
sisanje, refleksni čin u svih sisavaca kojim mladunče siše mlijeko iz majčinih mliječnih žlijezdi. Doticanje usnice ili jezika dovodi do pokreta s. Poremećaji s. mogu upućivati na određena oštećenja sred. živčanog sustava.
