BIOLOŠKE I MEDICINSKE ZNANOSTI I PODRUČJA
sleđ (Clupea harengus), haringa, riba koštunjača iz por. sleđeva (Clupeidae). Duga do 40 cm, teška do 700 g. Izrazito pučinska. Vretenasto tijelo sa strana stisnuto, ima veliku repnu peraju. Hrani se planktonom i živi u velikim, dobro pokretnim… Nastavi čitati →
sleđevke (Clupeiformes), podred najjednostavnijih recentnih koštunjača. Ističu se plivaćim mjehurom koji je spojen s jednjakom, mekim perajama, a imaju i dovranjaču (Mesocoracoid), neparnu mirisnu kost i nemaju Weberova aparata. Najvećim dijelom morske ribe, a najvažnije su sleđevi i… Nastavi čitati →
slezena (lat. lien), najveći (o. 12×7×5 cm) organ limfatičkog sustava. Građom nalik limfnom čvoru, s. je obavijena jakom ovojnicom, a smještena je ispod ošita u lijevom gornjem dijelu trbušne šupljine. Čvrste je spužvaste građe koju tvori crvena pulpa ispunjena… Nastavi čitati →
slezenica (Asplenium), rod paprati koji obuhvaća o. 200 vrsta od kojih u Hrvatskoj dolazi 10. To su malene paprati s perasto ili dlanasto razdijeljenim listovima crne peteljke. Česta je vrsta okruglasta s. (A. trichomanes).
slijepa pjega, fiziološki skotom u vidnom polju → oka, na mjestu projekcije papile vidnoga živca odnosno na mjestu gdje nema fotoreceptora – štapića i čunjića. Nalazi se oko 15° temporalno od središnje fiksacijske točke pri određivanju vidnoga… Nastavi čitati →
slijepi pokus (maskirani pokus), vrsta kliničkog ili nekog drugog pokusa kojim se procjenjuje učinak nekog lijeka ili postupka. U s. p. jedna ili više skupina (ispitanici, provoditelji pokusa ili procjenitelji učinka) ne zna nikakve podatke o pokusu. Ovisno o… Nastavi čitati →
slijepo crijevo (lat. intestinum caecum), početni dio debelog crijeva sa slijepim dnom od kojega se odvaja crvuljak. Smješteno je u desnoj bočnoj udubini trbušne šupljine. U stijenci s. c. nalazi se otvor tankog crijeva s posebnim zaliskom koji sprječava… Nastavi čitati →
slina (lat. saliva), bistra, alkalična, lagano viskozna tekućina koju salivacijom izlučuju žlijezde slinovnice. Stvara se neprekidno (oko 1–1,5 L na dan), a lučenje se pojačava neposredno prije uzimanja hrane i za vrijeme jela. Štiti i vlaži sluznicu usne šupljine,… Nastavi čitati →
slinavka i šap (Aphtae epizooticae), bolest papkara koju uzrokuje Aphtovirus iz por. Picornaviridae. Očituje se stvaranjem mjehurića (afti) po usnoj sluznici i u međupapčanom procjepu. U papkara uzrokuje epidemije, a rijetko se može prenijeti i na čovjeka.
slinovnice (lat. glandulae salivariae), žlijezde slinovnice, “pljuvačne žlijezde”. Žlijezde s vanj. lučenjem koje stvaraju slinu. U čovjeka su razvijene male s. (usne, obrazne, nepčane i jezične) koje se nalaze unutar usne šupljine, i velike s. (doušne, potčeljusne i podjezična)… Nastavi čitati →
slonovi (Proboscidae), red sisavaca s trima vrstama, koje pripadaju u najveće kopnene životinje. Tijelo kratko, bočno stisnuto, glava okrugla, noge duge s prstima koji su zaštićeni manjim rožnatim kopitom. Debela koža gotovo bez dlaka. Uške su velike, oči malene.… Nastavi čitati →
sluh, sposobnost živih bića da s pomoću određenog osjetila prime i raspoznaju zvukovne (akustičke, slušne) pojave nastale periodičnim promjenama fiz. stanja nekog tijela njegovim vibriranjem, treperenjem, titranjem, rasprsnućem i sl., što se iskazuje kao šum, prasak ili ton. U… Nastavi čitati →
slušni aparat, slušno pomagalo; elektronički uređaj građen od mikrofona, pojačala i zvučnika koji pojačava zvuk iz okoline te olakšava slušanje. Minijaturnih je dimenzija te se može postaviti u zvukovod nagluhih osoba radi poboljšanja govorne komunikacije.
slušni živac (lat. nervus acusticus), živac koji prenosi informacije o zvuku iz unutar. uha u mozak. Građen od živčanih nastavaka spiralnoga ganglija pužnice. Periferni nastavci dotiču osjetne stanice u slušnom organu, a sred. se nastavci priključuju statičkom živcu te… Nastavi čitati →
sluz (lat. mucus), bezbojna, viskozna izlučevina posebnih žljezdanih epitelnih stanica. Kem. sastav i fizikalna svojstva ovise o mjestu gdje se stvara. Osim raznih glikoproteina, sadrži anorganske soli, odljuštene stanice i leukocite. Oblaže sluznice te ih podmazuje, štiti od isušivanja,… Nastavi čitati →
sluzna vrećica (lat. bursa), vrećica ili vrećasta šupljina ispunjena viskoznom tekućinom. Nalazi se u tijelu na mjestima trenja između tkiva (npr. oko zglobova, među tetivama i svezama).
sluznica, unutar. sloj tkiva koji oblaže šuplje organe dišnoga, probavnoga, spolnoga i mokraćnoga sustava, kao i neke tjelesne šupljine. Svojim pokrovnim epitelom i zaštitnim slojem vlažne sluzi, koju stvaraju sitne žlijezde, čuva organe od štetnih utjecaja.
sluznjače (Myxomycetes), primitivni, filogenetski stari organizmi bez klorofila. U vegetativnom stanju to su gole, ameboidno pokretljive mase protoplazme s mnogo jezgri koje se hrane saprofitski. Nakon spolnog akta nastaju plazmodiji koji se razvijaju u sporangije i sadrže nespolne spore… Nastavi čitati →
sljeparice (Typhlopidae), por. zmija, crvolika tijela, duga do 30 cm. Tijelo pokriveno jednoličnim okruglastim (cikloidnim) ljuskama. Oči zakržljale, rep debeo i kratak. Teško se može raspoznati prednji od stražnjeg djela. Obitavaju na svim kontinentima. U Hrvatskoj je rijetka vrsta… Nastavi čitati →
sljepaši (Spalacinae), podzemni glodavci prilagođeni rovanju poput krtice. Oči zakržljale, prerasle krznom, nemaju uške ni repa. Razvijenim nogama za kopanje u zemlji dube hodnike, iskapaju korijenje i gomolje kojima se hrane. U jugoist. Europi i zap. Aziji rasprostranjena je… Nastavi čitati →
