BIOLOŠKE I MEDICINSKE ZNANOSTI I PODRUČJA
stanica, temeljna jedinica građe većine živih organizama. U jednostaničnih živih bića predstavlja cijeli organizam. U višestaničnih organizama s. su udružene u funkcionalne jedinice višeg reda (tkiva, organi). S. je građena od protoplazme ograđene polupropusnom ovojnicom (→ stanična membrana)… Nastavi čitati →
stanice, matične, nezrele, pluripotentne stanice sposobne da se razviju u neki drugi, diferenciraniji tip stanica kao što su kožne, mišićne, živčane i dr. Mogu se koristiti u regenerativnoj medicini za zamjenu ili izlječenje oštećenih stanica ili tkiva u tijelu… Nastavi čitati →
staničevina, celuloza, gl. sastojak stijenki biljnih stanica.
stanična membrana, polupropusna ovojnica koja obavija stanicu, omogućava njezin kontakt s okolišem i ograničuje izmjenu tvari. Građa s. m. pretpostavlja se na načelu “tekućeg mozaika” u kojem se molekule bjelančevina nalaze u dvostrukom fosfolipidnom tankom sloju. Na vanj. površini… Nastavi čitati →
stanična teorija, teorija fiziologa → Th. Schwanna i botaničara → Matthiasa Schleidena prema kojoj je stanica osnovna strukturna i funkcionalna jedinica svih živih bića; sve stanice nastaju diobom od već postojeće stanice; svi živi organizmi građeni su… Nastavi čitati →
stapčari (Crinoidea), morski ljiljani, krinoidi, morski beskralježnjaci iz skupine bodljikaša (Echinodermata). Tijelo oblika čašice ima 5–10 razgranatih krakova. Slabo je pričvršćeno za podlogu dugim drškom sastavljenim od niza vapnenastih članaka. Razdvojenog su spola. Neke vrste slobodno plivaju kad… Nastavi čitati →
staračka slaboumnost → senilnost
staračka slabovidnost, promjene u oku koje nastaju u starijoj dobi, a očituju se kao staračka kratkovidnost ili dalekovidnost (starovidnost). Nastaje zbog bubrenja leće koja zato mijenja lomnu moć (kratkovidnost) ili zbog smanjenja elastičnosti leće koja se tada ne može… Nastavi čitati →
starenje, senescencija, progresivno i nepovratno mijenjanje građe i funkcija živog organizma što ga dovodi do njegovog odumiranja i smrti. S. počinje od samog početka života te nakon razdoblja rasta i postizanja najviše vitalnosti prelazi u kvalitativno i kvantitativno nazadovanje.… Nastavi čitati →
Starling, Ernest Henry, engl. fiziolog (London, 17. IV. 1866 – Kingston Harbour, Jamaica, 2. V. 1927). Prof. u Londonu, istraživao rad srca, peristaltiku crijeva, limfogenezu, srčanu inervaciju i mehanizam izlučivanja mokraće. Uveo pojam hormon. Razjasnio ulogu različitih kem. reagensa u sekreciji endokrinih žlijezda.
statički organi, osjetilni organi s pomoću kojih se određuje položaj tijela u prostoru. Kod beskralježnjaka to su mjehurići ispunjeni želatinoznom tvari (statociste) u kojima se nalaze kamenčići (statoliti). Mjehurići su s unutarnje strane prekriveni osjetilnim stanicama koje imaju… Nastavi čitati →
staza (grč.), usporen protok ili potpuno zaustavljanje normalnog protjecanja neke od tjelesnih tekućina (najčešće krvi). Može nastati zbog mehan. zapreka ili zbog funkcijskih uzroka. U žilnom sustavu najčešće nastaje zbog popuštanja rada srca.
steatopigija (grč.), jaka izbočenost stražnjice, os. u Bušmanki, Hotentotkinja i žena nekih drugih naroda u Africi.
stegocefali (Stegocephala), najprimitivniji, fosilni vodozemci koji su živjeli od gornjeg devona do kraja trijasa. Ugl. velike životinje, duge o. 3 m, nespretne na kopnu. Razvili su se iz riba (Crossopterygii), a iz njih su se u jednom smjeru… Nastavi čitati →
stegosaur (Stegosaurus), gmaz koji je živio u juri. Dug o. 9 m, zdepasta tijela, na leđima imao niz uspravnih koštanih ploča. Rep je na kraju nosio velike bodlje.
steljka, talus, jednostavno građeno tijelo višestaničnih algi, lišajeva i mahovina (steljnjača). S. je višestanična ili polienergidna tvorevina koja je građena od jednolikih stanica, odn. nije diferencirana u tkiva.
steljnjače (Thallophyta), talofiti, zajednički naziv za sve niže biljke kojima tijelo nije razlučeno na tri osnovna organa (korijen, stabljiku i list), već predstavlja jednostavnu neraščlanjenu nitastu ili krpastu tvorevinu – steljku.
stenokardija → angina pektoris
stenotermne životinje, životinje koje ne podnose velika kolebanja temp. u svojoj okolini. Većinom su to organizmi koji žive u ekstremnim uvjetima gdje ne postoje velika kolebanja temp., poput termalnih vrela ili podzemlja. Nasuprot tome, životinje koje podnose velika kolebanja temp. zovu se euritermne.
