BIOLOŠKE I MEDICINSKE ZNANOSTI I PODRUČJA
bakteriofagi (grčki: baktería štap, fagein jesti, žderati), fagi, virusi koji napadaju i ubijaju bakterije, paraziti bakterija na genskoj razini. Veličine su 8–200 nm, jednostavne građe, sastoje se od glavice u kojoj je nukleinska kiselina (DNK ili RNK) obavijena proteinskom… Nastavi čitati →
bakterioliza (grčki: baktería štap, lysis razlaganje), rastvaranje bakterija, bilo specifičnim protutijelima, bakteriolizinima, bilo na nespecifičan način (fizikalnim i kemijskim agensima).
bakteriologija (grčki), dio mikrobiologije koji proučava morfologiju, klasifikaciju i biologiju bakterija. Razlikuju se medicinska (humana i veterinarska), poljoprivredna, industrijska bakteriologija. Često se naziv bakteriologija rabi za čitavu mikrobiologiju.
bakteriostatici (grčki: baktería štap, latinski: sto ne micati se), sredstva koja zaustavljaju, ili bar usporuju, rast i razmnožavanje bakterija. Amo se ubrajaju sulfonamidi, neki antibiotici (tetraciklini, kloramfenikol, eritromicin, linkomicin) te lokalni bakteriostatici, antiseptici.
bakterioze (grčki), bolesti živih bića izazvane bakterijama; taj se izraz najčešće rabi za bakterijske biljne bolesti. Neke patogene bakterije žive u zaraženom tlu, druge se prenose kukcima ili zaraženim sjemenom. Infekciji pogoduju vlaga i toplina. Do oštećenja biljaka dolazi zbog… Nastavi čitati →
bakteriurija (grčki: baktería štap, ouron mokraća), nazočnost bakterija u mokraći; dokazuje se urinokulturom. Upozorava na upalu mokraćnih putova.
balac (Lema), kornjaš zelene boje. Živi na zobi i pšenici. Ličinka je pokrivena tamnom sluzi.
balaninus (grčki: bálanos žir), rod malenih kukaca kornjaša iz porodice pipa rilčara (Curcolionidae). Glava im je produžena u dugačko, tanko rilce, a tijelo pokriveno dlačicama u obliku ljuščica. Ličinke su štetnici jer nagrizaju žir, lješnjak, kesten.
balanitis (grčki: bálanos žir), upala sluznice glavića, obično združena s upalom unutarnjeg lista udne navlake (balanopostitis). Sluznica je upaljena, crvena, posijana površnim erozijama, bolesnika svrbi i žari. Nastaje zbog nedovoljne higijene, kod fimoze, a može biti i izraz… Nastavi čitati →
balanofora (Balanophora), biljni rod iz porodice Balanophoraceae. Raste u tropskim krajevima Dalekog istoka. Parazitna biljka, s pomoću razgranjenih gomoljastih podanaka sraste s korijenjem drveća. Nema klorofila, vrlo je reduciranih listova, iz podanaka rastu kuglasti cvatovi. Zbog… Nastavi čitati →
balantidij (Balantidium coli; grčki: balantion vrećica, eidos oblik), trepetljikaš srdoboljni, rod praživotinja iz razreda trepetljikaša (Ciliata). Čest parazit u crijevima svinja, sporadično se javlja u ljudi i majmuna. Najveći protozoarni parazit čovjeka, javlja se u dva… Nastavi čitati →
balantidioza ili balantidijaza, zoonoza, bolest svinja koju uzrokuje praživotinja Balantidium coli. Infestacija čovjeka očituje se proljevima nalik dizenteričnima. Liječenje: metronidazol, fankinon, te dijeta kao kod kroničnoga kolitisa.
balata (Manilkara bidentata), vrsta tropskog drveta iz porodice Sapotaceae, raste u Srednjoj i Južnoj Americi, stablo je visine do 35 m. Vrlo tvrdo, čvrsto, elastično i trajno drvo, rabi se u građevinarstvu za izradbu stupova, pragova… Nastavi čitati →
balavci 1. Limacidae, porodica golih kopnenih puževa plućnjaka. Dvospolci su, žive u vlažnim šumama, na livadama, poljima i vrtovima, štetnici su na biljnim kulturama. 2. Acerina, rod slatkovodnih riba iz porodice grgeča (Percidae). Dok vrsta velikih balavaca… Nastavi čitati →
Balint, Michael (pravo ime i prezime Mihály Bergmann), engleski psihoanalitičar mađarskog podrijetla (Budimpešta, 3. XII. 1896 – London, 31. XII. 1970). U Budimpešti diplomirao medicinu, bavio se biokemijom i osobito psihoanalizom. Potkraj 1938. preselio se u Englesku, u 1950-ima razvio… Nastavi čitati →
Balintove grupe, skupine stručnjaka određenih struka (zdravstvenih djelatnika, socijalnih radnika, nastavnika, pravnika i dr.) koji seminarski, pod vodstvom psihoanalitičara, raspravljaju o slučajevima iz svoje prakse. Cilj im je poboljšanje međuljudske komunikacije u odnosu prema bolesnicima, učenicima, klijentima. Metoda je… Nastavi čitati →
balneologija (latinski: balneum kupelj; grčki: logos znanost), znanost koja proučava termomineralne vode i ljekovita blata (peloide) kao dio prirodnih ljekovitih činitelja, njihovo podrijetlo, sastav, svojstva i ljekovito djelovanje. Oslanja se na kemiju, geologiju, hidrologiju, meteoroklimatologiju i fiziologiju.
balneoterapija (latinski: balneum kupelj; grčki: therapeia liječenje), primjena termomineralnih voda, ljekovitih blata i naftalana u liječenju i medicinskoj rehabilitaciji. Provodi se u prirodnim lječilištima (toplicama, klimatskim lječilištima) pod nadzorom stručnog osoblja (liječnika, fizioterapeuta), a služi se kupeljima, pijenjem… Nastavi čitati →
baloče (Gagea), biljni rod iz porodice ljiljana (Liliaceae). Ima podzemnu lukovicu, iz koje raste stabljika, na vrhu koje se nalazi cvat zlatnožutih cvjetova. Naseljava sredozemno područje i stepsko područje Azije. U nas se nađe na livadama i pašnjacima… Nastavi čitati →
balsa (Ochroma lagopus), tropsko drvo iz porodice baobaba (Bombaceae), raste u Srednjoj i Južnoj Americi, stablo je visine do 25 m. Drvo je vrlo lagano (lakše od pluta) pa se rabi za izradbu plutača, splavi, čamaca za… Nastavi čitati →
