BIOLOŠKE I MEDICINSKE ZNANOSTI I PODRUČJA
strige (Chilopoda), stonoge plosnata tijela koje na svakom kolutiću imaju po jedan par nogu. Prvi je par povezan s otrovnim žlijezdama za omamljivanje plijena. U podzemlju Hrvatske žive endemične vrste koje nemaju oči ni pigmenta. Najveća striga na svijetu,… Nastavi čitati →
strihnin, otrovni alkaloid iz sjemenki biljke Strychnos nux vomica. Potiče rad sred. živčanog sustava i može uzrokovati fatalne grčeve i zastoj disanja. Pri otrovanju najčešće se u organizam unosi udisanjem ili gutanjem. U prošlosti se rabio u malim… Nastavi čitati →
strihnos (Strychnos), trop. rod s o. 200 vrsta povijuša i drveta iz por. Loganiaceae. Najpoznatija je S. nux vomica koja raste između Indije i Australije. Plod joj je naranči slična sivožuta boba (Semen Strychni) s 2–3 sjemenke koje… Nastavi čitati →
strije (lat.), atrofične s., ružičaste, poslije bjelkaste, lagano udubljene pruge na koži trbuha, bedra ili dojki, nastaju slabljenjem elastičnog tkiva zbog rastezanja kože (u trudnoći, kod pretilosti ili nagla rasta). Nastaju i kod dugotrajnog liječenja nekim hormonskim pripravcima.
strijelna rana (lat. vulnus sclopetarium), ozljeda koja nastaje djelovanjem streljiva (projektila) ispaljenog iz vatrenog oružja ili nekih drugih strijelnih naprava. Ako projektil izađe iz tijela, radi se o prostrijelu, ostane li u tijelu, naziva se ustrijel. Površinska… Nastavi čitati →
strijež, živični (Troglodytes troglodytes), palčić, carić, ptica iz reda vrapčarki (Passeriformes). Najmanja hrvatska ptica, duga do 10 cm. Smeđe boje sa svjetlijim pjegama. Gnijezdi se u planinama, a zimuje u nizini. Od mahovine radi gnijezdo kuglasta oblika.
striktura (latinski: strictum od stringo stegnuti, sapeti) med Suženje lumena nekoga kanala u ljudskom tijelu (na primjer striktura mokraćovoda) ili cjevastog organa.
strizibube (Cerambycidae), por. kukaca kornjaša (Coleoptera). Ugl. veliki kukci dugih, nitastih ticala. Većina vrsta živi u tropima. Ličinke borave u drvu gdje snažnim čeljustima buše kanale. Sjajnozelena moškatna ili vrbova s. miriše na mošus te su joj nekoć… Nastavi čitati →
strnadica žutovoljka (Emberiza citrinella), ptica vrapčarka iz por. zeba (Fringillidae). Trbuh i glava su joj žuti, a leđa zelenkasta. Boravi u grmlju uz polja i livade. Selica, u Hrvatskoj ostaje i zimi.
strofantin, kardioaktivni glikozid ili mješavina steroidnih glikozida iz biljke Strophantus kombé. Rabi se u liječenju srčanih bolesti, a po djelovanju sličan je digitalisu. Primjenjuje se intravenski.
strofantus (Strophanthus), biljni rod iz por. zimzelena (Apocynaceae). Polugrmovi i grmovi drvenastih stabljika koji se povijaju i penju. Rastu u trop. prašumama. Plodovi su do 40 cm dugi mjehuri sa sjemenkama koje sadrže glikozid strofantin.
stroma (grč.), vezivna potporna okosnica nekog tkiva ili organa kojom obično prolaze živci, krvne i limfne žile. S. daje potporu funkcionalnim dijelovima organa. U botanici, s. je područje u kloroplastu gdje se odvijaju pojedine faze fotosinteze.
strongiloidoza, zaraza čovjeka ili domaćih životinja oblićem Strongyloides stercoralis. Ženka crva i njezine larve žive u sluznici tankog crijeva te izmetom mogu dospijeti u tlo, preko kože zaraziti drugu osobu i prodorom u krvotok dospjeti u pluća. U… Nastavi čitati →
stršak, smrdljivi (Phallus impudicus), gljiva stapčara, kao mlada izgleda poput jajeta iz kojeg poslije izbije stručak koji na vrhu nosi otvoreni himenofor u obliku zvona. Iz njega kaplje maslinastozelena gelba intenzivnog neugodnog mirisa. Raste u listopadnim šumama. Mlada gljiva je jestiva.
stršljen, ljuti (Vespa crabro), kukac opnokrilac (Hymenoptera) iz por. osa (Vespidae), crno-žuto ispruganog zatka. Dug do 2,5 cm. Gradi velike osinjake od tvari slične papiru. Hrani se voćem i kukcima. Ubod mu je bolan.
struggle for life (engl. borba za život), biol. teorija po kojoj među jedinkama i vrstama postoji stalna borba za opstanak u kojoj prežive oni koji su se bolje prilagodili. Daljnjim rasplođivanjem prenose uspješne gene na sljedeću generaciju. Prema Darwinu, temelj… Nastavi čitati →
strukturne boje, boje koje nastaju zbog interferencije svjetlosti na tankim slojevima pravilno poredanih mikrostruktura, a ne zbog pigmenta. Primjeri su modra i zelena boja perja mnogih ptica, paunova, te neke boje na krilima leptira.
strukturni gen (“gen proizvođač”), jedan od triju osnovnih vrsta gena. Prepisuje se u glasničku RNK (mRNK) koja se prevodi u polipeptidni lanac (proteinski produkt).
strunaši (Nematomorpha), skupina beskralježnjaka valjkasta, 20-ak cm duga te izrazito tanka tijela. Kao ličinke žive parazitski u crijevu vodenih kukaca, a kao odrasli slobodno u vodi.
