BIOLOŠKE I MEDICINSKE ZNANOSTI I PODRUČJA
suzna kost (lat. os lacrimale), parna, tanka košćica lica; nepravilna oblika, nalazi se u medijalnom kutu očne šupljine. Tvori dio udubljenja u kojemu je smještena suzna žlijezda.
suzna žlijezda (lat. glandula lacrimalis), parna serozna žlijezda (po jedna za svako oko), veličine badema, smještena u udubljenju čeone i suzne kosti unutar očne šupljine. Pod utjecajem parasimpatičkoga živčanog sustava izlučuje suze.
svemirska medicina, primijenjena med. disciplina koja proučava promjene u organizmu tijekom boravka u svemiru, odn. u bestežinskom stanju i izloženosti jakom zračenju. Najčešće su promjene poremećaj ravnoteže, atrofija mišića, gubitak koštane mase, poremećaj imunosnog i endokrinog sustava te promjene na srcu i žilama.
svežderi, omnivora, životinje koje uzimaju hranu biljnog i životinjskog podrijetla.
svib (Cornus sanguinea), grm iz por. drijenova. Listovi nasuprotni, kora crvena, bijeli cvjetovi skupljeni u cvatove. Plod je kuglasta, sjajna koštunica. Drvo se rabi u tokarstvu. Česta biljka živica.
svila, tanko sjajno vlakno koje proizvode gusjenice dudova svilca (Bombix mori) prilikom začahurivanja. Svilena nit sastoji se od viskozne tvari fibroina koja se na zraku stvrdne i od svilenog ljepila ili sericina koji omata fibroin. Gusjenica počinje plesti čahuru… Nastavi čitati →
svinjak (Sonchus), biljni rod iz por. glavočika s o. 50 vrsta rasprostranjenih u Sredozemlju. Zeljaste jednogodišnje biljke ili trajnice koje sadrže obilje mliječnog soka. Cvjetovi su ugl. žuti. U Hrvatskoj su česti obični s. (S. oleraceus) i poljski s. (S. arvensis).
svinje (Suidae), por. sisavaca iz reda parnoprstaša (Artiodactyla) nepreživača s 14 vrsta. Obuhvaća svinje, divlje svinje i babiruse. Odlikuju se bačvastim tijelom, obraslim čekinjama, vitkim nogama, kratkim vratom i velikom glavom. Nos im je preobražen u njušku (rilo), a… Nastavi čitati →
svitak, 1. List pisaćeg materijala savijen u tuljac (valjak). U starom vijeku to je najčešći oblik knjige pisane na dugačkim trakama papirusa (7 do 10 m), poslije i pergamene, koje su se omotavale oko drvenog štapića ili štapića od… Nastavi čitati →
svitkovci (Chordata, Chordonia), koljeno višestaničnih životinja koje imaju svitak (chorda dorsalis, notochorda). Bilateralno simetrične, deuterostomične životinje slabije izražene člankovitosti (metamerije). Živčani sustav smješten je leđno, a probavni trbušno od svitka. Kod s. se na prednjem dijelu crijeva nalaze… Nastavi čitati →
svizac, alpski (Marmota marmota), glodavac iz por. vjeverica (Sciuridae). Odozgo je siv, na trbuhu smeđast. Ljeti živi u visokim eur. planinama (Alpe, Pireneji, Karpati), a ljeti seli u nizine gdje spava zimski san. Hrani se biljem. Živi u kolonijama. Sporazumijeva se zviždanjem.
svjetlica (Leuciscus polylepis), endemična riba šaranka krških kopnenih voda. Nađena u rijekama Dobri, Mrežnici i Munjavi.
svjetlica, velika (Pyrosoma atlanticum), kolonijalni planktonski svitkovac iz razreda pelagičkih plaštenjaka (Thaliacea). Nastanjuje tople vode. Pluta u velikim zadrugama koje svjetlucaju od simbiotskih gljivica.
svlak, dio kože ili kutikule koji životinja odbaci prilikom presvlačenja. Kod kralježnjaka s. odbacuju gmazovi (npr. zmijska košuljica). Kod beskralježnjaka s. odbacuju člankonošci koji se presvlače (rakovi, paučnjaci, kukci).
svrab (lat. scabies), zarazna kožna bolest u ljudi i nekih divljih i domaćih životinja (šuga). Uzročnik svrabac Sarcoptes scabiei. Na koži nastaju upalne promjene praćene jakim svrbežom, na koje se može nakalemiti bakterijska infekcija. Prenosi se bliskim tjelesnim dodirom… Nastavi čitati →
svrabac (Sarcoptes scabiei), šugarac, vrsta malenih, 0,2–0,5 mm dugih nametničkih grinja (Acarina). Živi nametnički u koži čovjeka i drugih sisavaca gdje kopa duge kanale u koje ženka odlaže jaja. Uzročnik svraba ili šuge.
svračak, rusi (Lanius collurio), ptica vrapčarka iz por. svračkova (Laniidae). Mala ptica narančastih leđa, sivih krila i ružičasta trbuha. Hrani se kukcima i žabama koje sprema tako što ih nabada na trn. Živi u Europi i zap. Aziji. Selica.
svraka, dugorepa (Pica pica), ptica pjevica iz por. vrana (Corvidae). Crno-bijele boje s metalnim odsjajem. Ima dugi rep. Hrani se kukcima i pticama. Voli skupljati sjajne predmete i odnosi ih u gnijezdo. Pripitomljena može naučiti ponavljati riječi i… Nastavi čitati →
svrbež (lat. pruritus), neugodan osjećaj na koži koji izaziva jaku želju za češanjem. Može biti ograničen ili se javlja po čitavoj koži. Nastaje podražajem posebnih živčanih vlakana histaminom. Uzroci mogu biti razne upalne promjene kože, ubodi insekata, alergijske… Nastavi čitati →
Swammerdam, Jan, nizozemski zoolog (Amsterdam, 12. II. 1637 – Amsterdam, 17. II. 1680). Jedan od osnivača entomologije (nauke o anatomiji i biologiji kukaca). Uveo nove eksperimentalne tehnike i formirao teoriju preformacije (sve strukture organizma sadržane su u jednoj od… Nastavi čitati →
