škrpina(Scorpaenascrofa), škarpina, riba koštunjača iz por. škrpina (Scorpaenidae). Duga do 66 cm, teška do 5 kg. Tijelo joj je zdepasto, glava velika s visoko postavljenim očima. Oštre šipčice na leđnoj peraji i bodlje na glavi su… Nastavi čitati →
šljiva(Prunus domestica), voćka iz por. ruža (Rosaceae) koja se uzgaja širom svijeta. Postoje brojne podvrste. Naša najpoznatija sorta bistrica (požegača). Istoimeni duguljasti ili okrugli plodovi jedu se svježi, sušeni ili kuhani; od njih se radi marmelada, džem i pekmez te rakija šljivovica.
šljuka, morska, riba koštunjača iz por. šljukovica (Macroramphosidae sidae), srodna šilu i morskom konjicu. Tijelo je izduženo i bočno spljošteno, dugo do 18 cm, a gubica izdužena u dugu, usku krutu cijev koja sprijeda završava malim ustima. Oči… Nastavi čitati →
šljuke(Scolopacidae), por. ptica iz reda šljukarica (Charadriiformes). Opisano je 16 vrsta. Sve su dugokljune i kamuflažno obojene, hrane se pod okriljem mraka skupljajući razne beskralježnjake s tla. Žive uz obale močvara i u šumama. U Hrvatskoj je… Nastavi čitati →
šojka(Garrulus glandarius), ptica iz reda vrapčarki (Passeriformes), por. vrana (Corvidae). Rasprostranjena vrsta listopadnih i miješanih šuma, kišnih šuma i tajge Europe i Azije. Duga 33 cm, lako se raspoznaje po svijetlosmeđem tijelu i plavim pokrovnim perima letnih… Nastavi čitati →
šok (engl.), opći poremećaj (urušaj) cirkulacije krvi, stanje naglog zatajenja protoka krvi u cijelom organizmu, što dovodi do poremećaja funkcije stanica i organa. Reakcija je organizma na stanovita oštećenja, pa se prema uzrocima razlikuje hipovolemijskiš. (zbog smanjenja cirkulirajuće… Nastavi čitati →
šokna terapija, terapijska metoda, koja se rabi kod nekih psih. bolesti, napose shizofrenije i manično-depresivnih psihoza, a sastoji se u izazivanju hipoglikemijske kome u trajanju od 10 do 30 minuta primjenom velikih doza inzulina, intravenskom primjenom kardiazola koji izaziva… Nastavi čitati →
španjolska gripa, španjolka, teška pandemija gripe koja je harala po svim kontinentima, osim Australije, od proljeća 1918. do kraja 1919. Računa se da je oboljelo o. 200 mil. ljudi, od kojih je umrlo najmanje 25 mil., napose od teških… Nastavi čitati →
špar(Diplodus annularis), kolorep, prstenac, morska riba koštunjača iz por. ljuskavki (Sparidae). Tijelo ovalno i visoko bočno splošteno, dugo do 20 cm. Srebrenkaste boje s crnom sedlastom prugom na bazi repa. Priobalan, najčešće uz muljevita i pjeskovita dna.
šparoga(Asparagus), šparga, rod zeljastih biljaka ili polugrmova iz por. ljiljana (Liliaceae). Iz sitnih cvjetova razvijaju se maleni mesnati plodovi, bobe, s nekoliko sjemenaka. Obuhvaća o. 300 vrsta. Mladi izdanci vrtne š. (A. officinalis), koja potječe s… Nastavi čitati →
špiljski medvjed(Ursus speleus), izumrla vrsta medvjeda koja je živjela u diluviju, istodobno kad i pračovjek. Fosilni ostaci nalaze se u diluvijalnim špiljskim naslagama (Krapina, Vindija).
špinat(Spinacia oleracea), dvodomna, kultivirana jednogodišnja zeljasta biljka iz por. loboda (Chenopodiaceae). Vjerojatno potječe s Orijenta. Uzgaja se kao povrće.
Špišić, Božidar, hrvatski ortoped (Sisak, 6. IX. 1879 – Zagreb, 31. VII. 1952). Godine 1908. uredio privatni ortopedski zavod u Zagrebu, a 1916. prvu hrvatsku Ortopedsku bolnicu s ortopedskim radionicama i školom za invalide. Godine 1929. osnovao Ortopedsku kliniku,… Nastavi čitati →
športska medicina, grana medicine koja proučava djelovanje športa na razvoj i zdravlje čovjeka. Uključuje fiziologiju i higijenu športa, patologiju šport. napora, sprječavanje, liječenje i rehabilitaciju šport. ozljeda, ocjenjivanje sposobnosti za šport. aktivnosti, procjenu psihofiz. potencijala, preporuke za optimalno doziranje… Nastavi čitati →
štakoraši(Didelphyidae), oposumi, porodica tobolčara (Marsupialia). Rasprostranjeni u Juž. Americi te južnim dijelovima Sjeverne Amerike. Pretežno noćne životinje nalik štakorima s ljuskavim repom za hvatanje. Opisano je 12 rodova s o. 70 vrsta. Najpoznatije su sjevernoamer. naboruša (Didelphis… Nastavi čitati →
Štampar, Andrija, hrvatski liječnik (Brodski Drenovac, 1. IX. 1888 – Zagreb, 26. VI. 1958). Već kao student medicine u Beču počeo raditi na zdravstvenom prosvjećivanju boreći se protiv alkoholizma, tuberkuloze, zaraznih i spolnih bolesti. Od 1919. do 1930. djelovao… Nastavi čitati →
