BIOLOŠKE I MEDICINSKE ZNANOSTI I PODRUČJA
ureterostomija (grč.), odvođenje mokraće iz uretera kroz kirurški načinjen otvor na trbušnoj stijenci. Izvodi se zbog isključenja oboljelog ili ozlijeđenog mokraćnog mjehura.
uretra (grč.), mokraćnica, mokraćna cijev, močnica, cijev kroz koju mokraća iz mokraćnoga mjehura izlazi iz tijela, a u muškaraca služi i za ispust sjemena pri ejakulaciji. Ženska u. duga je 3,5 cm, otvara se u rodničnom predvorju. Muška u. duga… Nastavi čitati →
uretritis (grč.), upala mokraćnice. Specifični u. nastaje kod kapavca (gonoreje), uzročnik je gonokok, dok nespecifični u. uzrokuju razni mikroorganizmi. Simptomi: osjećaj pečenja u mokraćnici uz učestali nagon na mokrenje te gnojni iscjedak iz uretre. Liječi se antibioticima prema antibiogramu.
urlikalci (Alouatta), rod majmuna iz por. kapucina (Cebidae). Sr. veličine, široka nosa i duga repa kojim se mogu prihvatiti za grane; posebno formirana nepca, glasaju se prodornim urlikanjem. Ima ih 18 vrsta (npr. crni i riđi urlikalac). Žive… Nastavi čitati →
urma (tur. iz perz.) → datulja
urogenitalni sustav, organi za stvaranje i izlučivanje mokraće te spolni organi koji se svrstavaju u zajednički sustav jer su međusobno povezani i po smještaju i po razvoju. U organe mokraćnoga sustava ubrajaju se bubreg, mokraćovod (ureter), mokraćni mjehur… Nastavi čitati →
urografija (grč.), rendgensko prikazivanje mokraćnog sustava. Kod intravenske ili infuzijske ekskrecijske u., u venu se putem injekcije ili infuzije ubrizga kontrastno sredstvo, čije se izlučivanje kroz mokraćni sustav prati rendgenskim snimanjem. Time se dobije prikaz funkcije izlučivanja bubrega i mehan.… Nastavi čitati →
urolagnija (grč.), spolna nastranost kod koje se seksualni užitak postiže mirisanjem, promatranjem ili razmišljanjem o mokraći.
urolitijaza (grč.), stvaranje i nakupljanje kamenaca u mokraćnom sustavu (bubrežnoj nakapnici, mokraćovodu, mokraćnome mjehuru, mokraćnici). Kamenci su građeni od kalcijevih soli, fosfata, oksalata, urata, cistina i dr. Uzrokuju grčevite bolove (kolike), mokrenje s naporom (dizurija), krv u mokraći… Nastavi čitati →
urologija (grč.), grana medicine koja obuhvaća istraživanje, dijagnostiku i liječenje bolesti urogenitalnog trakta, osim spolnog sustava žene. Za razliku od nefrologije, koja je dio interne medicine, u. je pretežito kirurška disciplina.
urtika (lat.), ožarica, pločasta nabreklina, tvorba iznad razine kože, različite veličine, nastaje naglo uz jak svrbež, a u većini slučajeva brzo nestaje bez traga. Isprva je blijedoružičasta, obrubljena crvenim rubom, poslije tamnocrvena. Nastaje zbog oslobađanja histamina u koži tijekom alergijske reakcije.
usnače (Lamiaceae) 1. Usnatice, por. dvosupnica (Dicotyledoneae) kojoj pripadaju ugl. jednogodišnje i trajne zeleni. Čaška sa sraslim lapovima zvonolika je oblika i na kraju proširena i razdijeljena na dvije usne. Por. je bogata vrstama koje sadrže eterična ulja. Najpoznatiji rodovi:… Nastavi čitati →
usne ili usnice (lat. labia), naziv za različite nabore što zatvaraju/otvaraju neke tjelesne otvore. Tako gornja i donja (lična) u. okružuju i zatvaraju/otvaraju usni otvor (usta). Velika i mala stidna u. opkoljuju stidnicu. Prednja i stražnja maternična u. dijelovi su grla maternice.
usnjače (Labridae), usnače, smokvice, por. pridnenih riba širokih usana i jakih čeljusti kojima drobe puževe i školjke, ili bilje. Žive pretežno u toplim morima, često veoma šarenih boja koje usklađuju s okolinom. U Jadranu žive vrste narančasta smokvača i smokvica (također lumbrak).
usta (lat. os gen. oris), otvor koji okružuju i zatvaraju usne. Sinonim za usnu šupljinu (cavum oris), važan za govorenje i hranjenje (djelovanjem sline u njoj počinje enzimska razgradnja ugljikohidrata).
ustilaginizam, otrovanje sporama kukuruzne snijeti (Ustilago maydis) u kojima se nalazi otrovna tvar slična ergotaminu. Očituje se proljevom, uz jako crvenilo, otok i svrbež stopala i dlanova, koji se poslije ljušte. Opći simptomi: ubrzan rad srca, povišen krvni tlak… Nastavi čitati →
ušara (Bubo bubo), bukača, jejina, naša najveća sova. Golema smeđa ptica istaknutoga facijalnog diska kojim se razlikuje od svih grabljivica. Oči velike, narančaste, iznad kojih ima dulji pramen perja koja strše poput ušiju. Može svladati i veće životinje (zečeve,… Nastavi čitati →
ušara, mala (Asio otus), šumska ušara, ptica iz por. sova. Visoka o. 35 cm, s perjanicom iznad očiju, snažnih pandža; napada miševe i glodavce. Radoznala i društvena, živi u sjev. šumama. Ima je i u nas.
