BIOLOŠKE I MEDICINSKE ZNANOSTI I PODRUČJA

ušare, muhe

ušare, muhe (Hippoboscidae), sitni kukci dvokrilci (1–8 mm), često zakržljalih krila, čvrsta oklopa; parazitiraju na toplokrvnim životinjama sišući krv. Pojedine vrste razlikuju se prema životinjama (konjska, ovčja, jelenja, ptičja ušara i dr.).

ušata

ušata (Oblata melanura), riba koštunjača iz por. ljuskavki. Zaobljena tijela, srebrenastih ljusaka, po leđima tamnijim, s crnom mrljom pri repu; oštra leđna peraja. Obično duga o. 20 cm, česta u Jadranu, drži se hridi. Jestiva i ukusna.

uši

uši (Anoplura), beskrilni sitni kukci (o. 1–2 mm) rilčari. Nametnici, sišu krv rilom, čvrsto se priljubljuju uz kožu oštrim pandžama; nose jajašca (gnjide). Razlikuju se prema životinjama koje ih nose (npr. pasja, svinjska uš). Na čovjeku živi siva… Nastavi čitati

ušljivost

ušljivost (lat. pediculosis), pedikuloza, infestacija prtenim ušima (žive u donjem rublju i odjeći, najčešće u šavovima), ušima glave (na vlasištu) i stidnim ušima (uz dlake spolnih organa, ali i u pazuhu, na obrvama i trepavicama). Ubodi uši izazivaju lokalne… Nastavi čitati

ušna smola → cerumen

ušna smolacerumen

utapljanje

utapljanje (lat. submersio), nasilno mehan. začepljenje dišnih putova vodom ili drugom tekućinom. Unesrećeni je u nesvijesti, ne diše, koža je tamnomodra, lice podbuhlo. Prva se pomoć sastoji u oslobađanju dišnih putova odstranjivanjem stranog sadržaja iz usne šupljine, polaganju unesrećenog… Nastavi čitati

uterus → maternica

uterus (lat.) → maternica

utroba

utroba, drob (lat. viscera), zajednički naziv za sve unutar. organe koji se nalaze u šupljinama trupa (prsni, trbušni i zdjelični organi).

utva, zlatokrila

utva, zlatokrila (Casarca casarca), ptica iz por. pataka (Anatidae). Mužjak je zlaćana perja i crna ovratnika (jezerska utva), ili tamnozelenkaste glave (morska utva). Živi na S, putuje u urednim trokutastim jatima; čest umj. motiv.

uvarak

uvarak (lat. decoctum), dekokt, ljekarnički pripravak vodene iscrpine čvrstih dijelova biljaka koji se kuhaju u vodi i vrući procijede.

uveitis

uveitis (lat.), upala sr. očne ovojnice. Prednji u., upala šarenice i zrakastog tijela (iridocyclitis), stražnji u., upala žilnice (korioiditis) te upala uveje u cjelini (panuveitis). Može biti egzogenog podrijetla (infekcija kod ozljede oka ili nakon kirurškog… Nastavi čitati

uvjetovani refleks

uvjetovani refleks, stečeni refleks, ovisan o prethodnom iskustvu. Nastaje ako se kroz neko vrijeme primjenjuje bezuvjetni podražaj (podražaj koji izaziva urođenu reakciju organizma) istodobno s nekim signalom, pa će do pobuđivanja refleksnih centara doći i na sam taj signal.… Nastavi čitati

uvula

uvula (lat.), nepčana resica, jezičac, sluznično-mišićni izdanak na sredini stražnjega ruba mekoga nepca koji visi nad ždrijelnim ulazom i pomiče se kod govora i gutanja.

uzdušnice

uzdušnice, traheje, dišni organi kukaca, stonoga, paukova, u obliku sićušnih cjevčica poput kapilara opleću organe, a na površini tijela otvaraju se odušcima (stigme) kojima uzimaju kisik, dok iz unutar. organa odvode ugljični dioksid.

uzdušnjaci

uzdušnjaci (Tracheata), potkoljeno člankonožaca koji dišu uzdušnicama (stonoge, kukci).

uzetost → kljenut

uzetost kljenut

vagina → rodnica

vagina (lat.) → rodnica

vaginitis

vaginitis (lat.), upala rodnice. → kolpitis

vaginizam

vaginizam (lat.), bolni grč rodnice koji nastaje zbog nevoljnog spazma mišićja rodnice i dna male zdjelice, najčešće tijekom spolnog odnosa. Uzroci mogu biti organski ili psihološki.

vagotomija

vagotomija (lat.; grč.), kirurški postupak kojim se presijeca živac vagus i tako postiže denervacija stanica koje u želucu stvaraju želučanu kiselinu. Nekad čest postupak u liječenju ulkusne bolesti, danas se rijetko izvodi zbog novih spoznaja o nastanku i liječenju gastritisa i želučanog vrijeda.