BIOLOŠKE I MEDICINSKE ZNANOSTI I PODRUČJA
vilinski konjici → vretenca
vime, mliječna žlijezda nekih sisavaca (krave, ovce, koze i dr.). Sastoji se od cisterna i sisa različita broja, ovisno o vrsti (npr. krava ima 4 cisterne i 4 sise).
vinogradnjak (Helix), vinogradarski puž, kopneni puž plućnjak. Rod obuhvaća nekoliko vrsta. Biljojedi su i mogu nanijeti štete u vinogradima i voćnjacima. Vrstu H. pomatia još su stari Rimljani smatrali poslasticom i uzgajali u posebnim vrtovima (cochlearum vivaria).
vinska mušica → drozofila
Virchow, Rudolf, njemački liječnik (Schivelbein, Pomorje, danas Świdwin, Poljska, 13. X. 1821 – Berlin, 5. IX. 1902). Profesor medicinske patologije u Berlinu, otkrio područje celularne patologije, te patološke izvore deformacija niza bolesti (reuma, tumori, embolije, metastaze i dr.). Osobito… Nastavi čitati →
virilizacija (lat.), maskulinizacija, razvitak muških sekundarnih spolnih oznaka u žena. Nastaje zbog suviška androgenih hormona. Glas postaje dubok, razvija se → hirzutizam te ćelavost temporalnih predjela, smanjuju se masne naslage u području zdjelice, povećava se masa mišićja u području ramena,… Nastavi čitati →
virilizam (lat. vir muškarac), virilizacija, stanje koje nastaje u žena zbog suviška muških spolnih hormona. Gube se ženske, a pojavljuju muške spolne osobine. Najčešće nastaje zbog poremećaja lučenja hormona nadbubrežne žlijezde.
virnjaci (Turbellaria), razred plosnatih crva (Platodes) s o. 4000 vrsta rasprostranjenih širom svijeta na stijenama, u sedimentu i vodi, na vlažnu tlu i sl. Različita oblika, no uvijek leđno-trbušno splošteni. Na prednjem dijelu imaju osjetila (oči i aurikule), a… Nastavi čitati →
viroidi, sitni uzročnici biljnih bolesti. Razmnožavaju se samo u unutrašnjosti stanica domadara. Izgrađeni su od kratke ribonukleinske kiseline (RNK).
virologija (lat.; grč.), znanost o virusima; grana mikrobiologije koja se bavi virusima i bolestima koje oni uzrokuju.
virulencija (lat.), zaraznost, kužnost, stupanj patogenosti mikroorganizma. Ovisi o dozi, mjestu prodora i putovima širenja u organizmu, kao i o dobi, imunosnom stanju i vrsti domaćina. Mjeri se smrtnošću i/ili sposobnošću invazije tkiva domaćina. U širem smislu, sposobnost bilo kojeg… Nastavi čitati →
virusi (lat.), najmanje biol. strukture koje sadrže jednu ili nekoliko molekula RNK ili DNK, okružene su ljuskom te građene od jednoga ili više proteina. Mogu prenositi svoju nukleinsku kiselinu iz jedne stanice domaćina u drugu, mogu se koristiti enzimskim sustavom… Nastavi čitati →
virusne bolesti, opći naziv za bolesti koje uzrokuju virusi. Mogu se javiti kao opće bolesti u kojih se virusi šire krvlju i zahvaćaju većinu organa, ili kao bolesti koje zahvaćaju samo pojedine organe (živčanoga, dišnoga, probavnoga sustava, kožu). Ovisno… Nastavi čitati →
visceralan (lat.), crijevni, utrobni.
visibaba (Galanthus), biljni rod trajnica s podzemnom lukovicom iz por. sunovrata. Obuhvaća 5 vrsta rasprostranjenih u ist. Sredozemlju. Najpoznatija u nas obična v. (G. nivalis).
visinska bolest, planinska bolest, andska bolest, Acostina bolest, stanje koje nastaje kao posljedica smanjenja parcijalnih tlakova kisika i ugljičnog dioksida u krvi u osoba koje se uspinju na visoke planine. Očituje se umorom, glavoboljom, otežanim disanjem i promjenama u… Nastavi čitati →
viskače (Chinchillidae), glodavci iz stepa Juž. Amerike. Na stražnjim nogama imaju pandže. Hrane se biljem. Obična viskača (Lagostomus maximus) živi u bučnim kolonijama od 50 jedinki u dugim (do 300 m) podzemnim hodnicima. Među v. se ubraja i → činčila.
višeplodna trudnoća → blizanci
višnja (Prunus cerasus), voćka iz por. ruža (Rosaceae). Plod je koštunica s jestivim kiselkastim usplođem. Uzgojene su brojne sorte. Poseban je varijetet maraska ili maraška (P. c. var. marasca) raširena u zemljama Sredozemlja. Os. je cijenjena dalm. maraška… Nastavi čitati →
vitalna indikacija, stanje bolesnika koje zahtijeva hitan i određen lječidbeni postupak radi spašavanja života.
