BIOLOŠKE I MEDICINSKE ZNANOSTI I PODRUČJA
biheviorizam (engleski: behavior ponašanje), psihološki smjer koji na temelju objektivnog promatranja i analize ponašanja i reagiranja u raznim uvjetima objašnjava duševne procese, ne obazirući se na psihologiju svijesti i podsvijesti. Prema biheviorizmu dovoljno je poznavati podražajnu situaciju (stimulus) te… Nastavi čitati →
bijel (bjeljika, bakulja), svjetliji, periferni, mladi dio drveta. Predstavlja živo, tj. fiziološki aktivno drvo za razliku od srži; proces osržavanja je razvojni proces koji kontroliraju fitohormoni. Bjeličave ili bakuljaste vrste drveta (vrste s usporenim stvaranjem srži) jesu: breza, bukva, grab, javor, lipa, jela, smreka.
bijelci (Pieridea), rod danjih leptira iz porodice bijelaca, obuhvaća vrste: kupusov, repin i repičin bijelac. Bijelih su krila sa sivim ili crnim pjegama. Hrane se cvjetnim nektarom, polažu jaja na donju stranu kupusova odnosno repina lišća. Gusjenice su zelene… Nastavi čitati →
bijeli cvijet (bijelo pranje, bjelotok), patološki iscjedak iz ženskog spolovila. Znatno je obilniji od normalnog, bijele boje i sluzav, međutim katkad žućkaste, zelenkaste ili smeđe boje te gnojav, pjenušav, može i zaudarati. Posljedica je upale rodnice i grla maternice, međutim… Nastavi čitati →
bilharcijaza (prema njemačkom parazitologu Theodoru Bilharzu, 1825–1862), shistosomijaza, kronična tropska bolest. Uzrokuje ju parazitski metilj iz roda Schistosoma, koji živi u puževima toplih tropskih voda; ljudi se inficiraju dok gacaju vodama. Odrasli paraziti žive u venama oko crijeva i… Nastavi čitati →
bilinga (Sarcocephalus diderrichis), drvo afričkih tropskih šuma, stablo je visoko 25–40 m. Drvo je čvrsto, žilavo, trajno, upotrebljava se kao građevno drvo, za stupove, pragove te kao stolarsko, tokarsko i kolarsko drvo.
biliverdin (latinski: bilis žuč; talijanski: verde zelen), zelena žučna boja, nastaje kao intermedijarni produkt razgradnje hemoglobina iz starih, krhkih eritrocita; ne sadrži željeza. Reducira se u bilirubin.
Billroth, Theodor, njemački kirurg (Bergen, otok Rügen, 26. IV. 1829 – Opatija, 6. II. 1894). Djelovao na kirurškim klinikama u Berlinu te Zürichu i Beču, gdje je bio sveučilišni profesor kirurgije. Unaprijedio obradu strijelnih rana, te kirurgiju grla, jednjaka… Nastavi čitati →
bilo, puls, ritmičko pokretanje krvi u arterijama izazvano stezanjem lijeve srčane klijetke. Pipa se na mjestima gdje su arterije najbliže površini kože, npr. na zapešću, vratu.
biljke, skupina (“carstvo”) živih bića koja, zajedno sa životinjama, izgrađuje živi svijet, a koja se nekim svojim osobinama razlikuje od životinja, iako granica nije uvijek jasna. S nekim izuzecima (bakterije, gljive) biljke sadrže klorofil te su sposobne fotosintezom same… Nastavi čitati →
biljni pokrov → vegetacija
biljojedi (biljožderi, fitofagi, herbivori), životinje koje se hrane biljnom hranom. Način ishrane uvjetovao je raznolikosti u probavnom sustavu (probavilo im je dulje nego u mesojeda, želudac i slijepo crijevo razmjerno veliki).
binarna nomenklatura (latinski: binarius dvojan, nomen ime), označavanje živih bića s pomoću dvaju latinskih imena, od kojih se prvo odnosi na rod, a drugo na vrstu (npr. Allium cepa – crveni luk, Allium porrum – poriluk). Za označavanje podvrsta… Nastavi čitati →
binokularni vid, sposobnost da se slike pojedinačno percipiraju u oba oka i sjedine u višim živčanim središtima u jedinstvenu stereoskopsku (dubinsku) sliku. Postoje različiti testovi za ispitivanje binokularnog vida te poseban aparat sinoptofor, ne samo za ispitivanje… Nastavi čitati →
biocenoza (grčki: bios život, koinon zajednica), zajednica svih biljaka, životinja i mikroorganizama, koji obitavaju na određenomu staništu, sposobna da se samostalno održava, razvija, obnavlja i rasprostire (npr. šuma, bara, livada). Rezultat je dugotrajnog procesa međusobne prilagodbe i konkurencije, kao… Nastavi čitati →
biocidi (grčki: bios život; latinski: caedo, perfekt cecidi ubiti), kemijske tvari koje uništavaju štetočine: baktericidi (protiv bakterija), fungicidi (protiv gljivica), herbicidi (protiv korova), insekticidi (protiv kukaca). Rabe se u šumarstvu i ratarstvu.
biociklus (grčki: bios život, kýklos krug), dio biosfere, životno područje, skup sličnih ekosustava na Zemlji. Postoji biociklus slanih voda (mora i oceana), slatkih voda (rijeka, jezera, bara) i kopna. U svakome od tih biociklusa ima više različitih životnih… Nastavi čitati →
bioelementi (grčki: bios život; latinski: elementum počelo), kemijski elementi od kojih se sastoje živa bića i koji su nužni za funkcioniranje živih organizama. Poznato je oko 60 bioelemenata od kojih se neki javljaju u velikim količinama i čine… Nastavi čitati →
bioenergetika (grčki: bios život, energeia rad, učinak), znanost o proizvodnji, pretvorbi i korištenju energije u živom organizmu.
biofeedback (grčki: bios život; engleski: feedback povratna sprega), dobivanje neposrednih podataka o vlastitim tjelesnim funkcijama (npr. o srčanome ritmu, krvnome tlaku, tjelesnoj temperaturi, mišićnoj napetosti, aktivnosti moždanih valova) jednostavnim očitavanjem fizioloških vrijednosti ili putem mjernih instrumenata. Takve se… Nastavi čitati →
