BIOLOŠKE I MEDICINSKE ZNANOSTI I PODRUČJA
bjesnoća (rabies), virusna zoonoza koja, ako se ne liječi, dovodi do encefalomijelitisa sa smrtnim ishodom. Prenosi se slinom zaražene životinje (pas, mačka, vuk, lisica, šišmiš vampir). S ulaznog se mjesta virus živčanim putovima širi u središnji živčani sustav, a inkubacija… Nastavi čitati →
Black, James Whyte, škotski liječnik i farmakolog (Uddingston, 14. VI. 1924 – London, 22. III. 2010). Diplomirao medicinu na Sveučilištu St. Andrews. Radio u farmaceutskoj industriji, karijeru završio kao profesor farmakologije na Sveučilištu Cambridge. Za otkriće i razvoj lijekova… Nastavi čitati →
blastem (grčki: blastema mladica) 1. Skupina nediferenciranih stanica koja se poslije razvija u neku organiziranu strukturu (tkivo, organ) tijekom embrionalnog razvitka ili regeneracije. 2. Skupina stanica roditeljskog organizma od kojih se blastogenezom razvijaju mlade jedinke u procesu bespolnog razmnožavanja.
blastocel (grčki: blastos klica, koilia šupljina), unutarnja šupljina blastule, ispunjena tekućinom, nastala tijekom brazdanja zigote.
blastocista (grčki: blastos klica, kystis mjehur), razvojni stadij sisavaca, nastao nakon brazdanja zigote, kad se ona implantira u stijenku maternice. Ima oblik mjehurića, pri čemu se vanjski sloj stanica, trofoblast, poslije diferencira kao vanjska embrijska ovojnica (korion), a unutarnji… Nastavi čitati →
blastoderm (grčki: blastos klica, derma koža), površinski sloj embrionalnih stanica, blastomera, koji čini stijenku blastule, obavijajući šupljinu (blastocel), a nastaje tijekom brazdanja zigote. U kasnijem stadiju embrionalnog razvoja iz njega se razvijaju zametni listići: ektoderm, mezoderm i endoderm.
blastodisk (grčki: blastos klica, diskos disk), skupina blastomera koje, kod telolecitalnih jaja, čine diskoidnu tvorbu na animalnom polu oplođene jajne stanice. Iz njega se nakon gastrulacije počinje razvijati zametak.
blastogeneza (grčki: blastos klica, genesis postanak, razvoj) 1. Najranija faza embrionalnog razvitka od oplodnje do stvaranja prvih osnova organa. 2. Razvitak koji počinje od dijela roditeljskog organizma, blastema, a ne od jajne stanice; javlja se u životinjskih organizama koji se razmnožavaju bespolnim načinom.
blastoideji (Blastoidea; grčki: blastos klica, eidos oblik), morski pupovi, skupina izumrlih bodljikaša koja je živjela od silura do perma. Radijarno simetrično tijelo bilo im je nalik na cvjetni pupoljak.
blastomere (grčki: blastos klica, meros dio), embrijske stanice koje izgrađuju površinski sloj blastule, blastoderm, tijekom brazdanja zigote. Na osnovi broja blastomera određuje se starost zametka u ranome razvitku, npr. embrij na stupnju od 8, 16 ili 32 blastomera.
blastomikoza (grčki: blastos klica, mykes gljiva), infekcija koju uzrokuju gljivice iz roda Blastomyces (najčešće Blastomyces dermatitidis). Rasprostranjena je u jugoistočnim i srednjim dijelovima SAD-a. Očituje se upalnim granulacijskim čvorićima na koži te simptomima upale pluća. U kopitara… Nastavi čitati →
blastopor (grčki: blastos klica, poros prolaz), prausta, otvor na površini gastrule nastao invaginacijom površinskih stanica tijekom gastrulacije, povezuje šupljinu pracrijeva (arhenterona) s vanjskom okolinom. Nalazi se u nižih životinja, dok mu u gmazova, ptica i sisavaca odgovara primitivna pruga.
blastozoid (grčki: blastos klica, zoon stvorenje, eidos oblik), životinjska jedinka koja nastaje bespolnim (diobom) ili vegetativnim (pupanjem) razmnožavanjem.
blastula (grčki: blastos klica), stadij u razvitku zametka mnogih višestaničnih životinja i čovjeka, kojim se završava brazdanje jajeta. Ima oblik šuplje loptice, na površini se nalazi jednoslojna stijenka (blastoderm), sastavljena od mladih stanica (blastomera), dok je u unutrašnjosti šupljina ispunjena tekućinom (blastocel).
blavor, blavur, babor (Ophisaurus apodus), zmijoliki beznogi gušter iz porodice sljepića (Anguidae). Živi u primorskim krajevima i Hercegovini, dug je do 1 m, smeđe boje, nosi jaja.
blaženak (Geum), rod trajnih zeljastih biljaka iz porodice ruža (Rosaceae). Naraste 60–100 cm, stabljika je obrasla kratkim dlakama, cvjetovi su sitni, žuti, plod je dlakav oraščić promjera 3–6 mm. Raste među grmljem, po šumama. Najčešća je vrsta zečja… Nastavi čitati →
blefaritis (grčki: blefaron vjeđa), upala vjeđe, navlastito vjeđnoga ruba. Očituje se kao crvenilo uz pečenje, suzenje, svrbež i zadebljenje vjeđa sa stvaranjem ljuščica. Uzroci su vanjski podražaji, infektivni agensi, alergijske reakcije, nekorigirane refrakcijske anomalije, a postoji i konstitucijska sklonost… Nastavi čitati →
blefaroplastika (grčki: blefaron vjeđa, plastike tvorilačka vještina), zbirni naziv za raznovrsne plastično-kirurške zahvate, kojima se nastoji rekonstruirati u anatomskome, funkcionalnome i estetskome smislu manjkave, oštećene ili uništene vjeđe nakon ozljeda, ožiljnog skvrčavanja (napose nakon termičkih i kemijskih opeklina), razarajućih… Nastavi čitati →
blefarospazam (grčki: blefaron vjeđa, spasmos grč), grč vjeđa, očituje se kao trajni (tonički) grč kružnoga očnog mišića ili povremeni (klonički) grč – niktitacija. Najčešće je posljedica upale ili ozljede vjeđa, spojnice, rožnice, šarenice, ali i bolesti paranazalnih sinusa i… Nastavi čitati →
blitva (Beta), zelen ili trajnica iz porodice loboda (Chenopodiaceae). Samonikle vrste rastu u Sredozemlju, uska su korijena, dok su kultivirane vrste mahom debela i mesnata korijena. Blitva rezanka uzgaja se zbog lišća koje se jede kao špinat, rebrasta… Nastavi čitati →
