BIOLOŠKE I MEDICINSKE ZNANOSTI I PODRUČJA
breskva (iskvaren naziv od Prunus persica), praskva, voćka iz porodice ruža (Rosaceae). Naraste do 8 m visine, rijetke je krošnje, cvate ružičastim cvjetovima već početkom ožujka. Plod je okruglasta, baršunasto dlakava, zelena, žuta ili rumena koštunica s ovalnom… Nastavi čitati →
breza (Betula), rod listopadnog drveća iz porodice breza (Betulaceae). Vitko deblo, do 30 m visoko, rijetke krošnje. Kora je bijela, ljušti se u horizontalnim trakama, listovi su romboidni, zupčasti, cvatovi su poput resa (“maca”), muški dužine 4–6 cm,… Nastavi čitati →
breze (Betulaceae), brezovke, porodica drveća ili grmova. Rasprostranjene su u sjevernom i hladnom pojasu te južnoameričkim Andama. Cvjetovi su združeni u muške i ženske cvatove poput resa. Plodovi su jednosjemeni oraščići, obavijeni ljuskama poput češera ili osobitih ovoja. Najpoznatiji rodovi: breza i joha.
brijest (Ulmus), rod drveta iz porodice brijestova (Ulmaceae). Stablo naraste 25–30 m u visinu, krošnja je široko zaobljena, tankih i vitkih grana. Cvate prije listanja crvenkastim cvjetovima, plod je okriljeni oraščić. Najvažnije vrste: primorski brijest, poljski brijest, gorski… Nastavi čitati →
brijestovi (Ulmaceae), porodica drvensatih biljaka iz reda prostolatičnica (Urticales). Listovi su na rubu pilasti, a plod je okriljeni oraščić. U Europi su najvažniji rodovi brijest i koprivić.
brkva (Periploca graeca), luštrika, listopadna drvenasta povijuša iz porodice svilenica (Asclepidaceae). Raste po močvarnim mjestima i uz rijeke istočnog Sredozemlja, u nas u dolini Neretve. Ima uspravnu ili povijenu, oko 10 m visoku stabljiku, koja se grana… Nastavi čitati →
brmeč (Eryngium campestre), kotrljan, vražji stric, trajna bodljikava grmolika biljka iz porodice štitarki (Umbelliferae). Cvjetovi se razvijaju u plavkastozelenkastim okruglastim i glavičastim štitovima, ispod kojih stoje zrakasto rašireni bodljikavi ovojni listići.
brnistra (Spartium junceum), žuka, veoma razgranat grm iz porodice mahunarki (Leguminosae). Ima duge, uske, zelene stabljike. Rano odbaci lišće pa je otporna prema suši i buri; raste na oskudnu tlu dalmatinskoga kamenjara. Veliki, žuti cvjetovi leptirasta oblika razvijaju… Nastavi čitati →
broć (Rubia), rod trajnih zeljastih biljaka iz porodice broćeva (Rubiaceae). Pitomi broć, krap (Rubia tinctorum), listopadna je biljka sa žutim cvjetovima. Prije se mnogo uzgajao jer se iz korijena dobiva crvena boja alizarin, najstarija prirodna boja;… Nastavi čitati →
broćevi (Rubiaceae), porodica zeljastih ili drvenastih biljaka. Najpoznatiji rodovi u nas su broć, broćika, broćevac i lazarkinja. U tu porodicu pripadaju i mnoge ljekovite i korisne biljke kao kava, kininovac (dobiva se antimalarik kinin), johimba (afrodizijak johimbin), ipekakuana (služi… Nastavi čitati →
broćika, broćac (Galium), biljni rod iz porodice broćeva (Rubiaceae); sitni cvjetovi tvore metličav cvat. Obična broćika i ivanjska broćika (grušalica) rabile su se za pospješenje kiseljenja mlijeka i bojenje sira; obje su vrste ljekovite.
Brodmannova polja (prema njemačkom neurologu Korbinianu Brodmannu, 1868–1918), sektori u moždanoj kori, koji se međusobno razlikuju prema osobitostima citoarhitektonske građe i prema funkciji; označavaju se brojevima (npr. motorni centar za govor obuhvaća 44. i 45. Brodmannovo polje, dok se centar… Nastavi čitati →
brodotočac (Teredo navalis), crvolik morski školjkaš iz por. brodotočaca (Teredinidae), duljine do 20 cm, s ljušturicama poput turpije kojima struže drvo i pravi kanale te je štetočina drvenih brodova i podvodnih stupova. Nastava sve europske obale osim istočnog Baltika.
bromatologija (grčki: broma hrana, logos znanost), znanstvena disciplina o kemijskom i biološkom sastavu, priređivanju, konzerviranju i prehrambenim vrijednostima živežnih namirnica.
bronh (grčki: bronhion), dušnica, dušnjak, parna dišna cijev, koja od račvišta dušnika provodi zrak u odgovarajuće plućno krilo, granajući se u bronhiole. Građen je od vezivno-elastičnog tkiva u kojemu su uloženi hrskavični prstenovi i poluprstenovi prekriveni sluznicom.
bronhalni karcinom (grčki), rak pluća, najčešći karcinom u muškaraca, dok je u žena na 4. mjestu. Obolijevaju ponajviše aktivni ili bivši pušači (ovisno o broju cigareta dnevno, godinama pušenja, dubini udisaja duhanskog dima) te osobe izložene udisanju kancerogenih tvari (npr.… Nastavi čitati →
bronhektazije (grčki), bronhiektazije, trajna proširenja dušnica zbog degeneracije mišićno-elastičnog sloja njihove stijenke. Uzroci: infekcija, tuberkuloza, cistična plućna fibroza, aspiracija stranog tijela, opstrukcija tumorom, kolaps pluća (atelektaza). Očituje se povremenim nastupom vrlo jaka kašlja s obilnim gnojavo-sukrvavim iskašljajem; katkad se razvijaju… Nastavi čitati →
bronhitis (grčki), upala dušnica. Može biti akutan, koji uzrokuju virusi i bakterije. Očituje se iritirajućim suhim kašljem, koji nakon 2–3 dana prelazi u produktivan, tj. s iskašljajem bistra, zamućena, sukrvava ili gnojna sadržaja, uz povišenu tjelesnu temperaturu. Liječi se mukolitičkim… Nastavi čitati →
bronhografija (grčki), radiološka kontrastna dijagnostička metoda prikazivanja dušnica i drugih dišnih putova.
bronhopneumonija (grčki), akutna infekcija pluća koja zahvaća pojedine režnjiće. U pravilu je posljedica ili komplikacija neke postojeće ili prethodne bolesti, koja je smanjila obrambene snage organizma. Simptomi su kašalj, sukrvav iskašljaj, bol u prsištu, otežano disanje, povišena temperatura. Liječi se antibioticima.
