BIOLOŠKE I MEDICINSKE ZNANOSTI I PODRUČJA
buncanje, bunilo, bulažnjenje, nesuvisao i besmislen govor, popraćen nemirom, koji se najčešće javlja u vrućici, u nekih teških zaraznih (tifus) ili duševnih bolesti, u agoniji, kod otrovanja bunikom, gljivama i dr., kod uzimanja opojnih pića i droga. Znak je… Nastavi čitati →
bundeve (tikve; Cucurbitaceae), biljna porodica zeljastih penjačica ili polugrmova. Plod je najčešće velika boba, rjeđe tobolac. U nas su samonikli rodovi bljuštac i štrcalica, a kultivirani bundeva, tikvica, krastavac, dinja, lubenica. Rod bundeva (Cucurbita pepo, tikva, buča… Nastavi čitati →
bunika (ime u svezi s bunilom, buncanjem; Hyoscyamus), rod zeljastih biljaka iz porodice pomoćnica (Solanaceae). Raste kao korov na zapuštenim mjestima, naraste oko 1 m, površina čitave biljke ljepljiva je i vunasta, neugodna mirisa. Listovi su duboko urezani,… Nastavi čitati →
bunostomoza, parazitska bolest ovaca, koza i goveda, koju izazivaju oblići ovčja i goveđa krivousta iz roda Bunostomum.
bunovina (ime u svezi s bunilom, buncanjem; Mandragora officinarum), koločep, mandragora, trajna zeljasta biljka iz porodice pomoćnica (Solanaceae), opojna mirisa. Cvjetovi su zelenkastožuti, a plodovi žute bobe veličine 2–3 cm. Raste u zemljama Sredozemlja, u nas samo na… Nastavi čitati →
burag (rumunjski: buric pupak), prvi i najveći odjeljak četverodijelnog želuca u preživača, u kojem se hrana mehanički i mikrobiološki obrađuje.
Bürgerova bolest (prema američkom internistu Leu Bürgeru, 1879–1943), obliterirajući tromboangitis, kronična segmentalna upala unutarnjeg sloja stijenke arterija i vena, napose na nogama, s posljedičnom trombozom i začepljenjem krvnih žila. Zbog ishemije dolazi do ulceracije i gangrene perifernih dijelova ekstremiteta. Bolest… Nastavi čitati →
burmanska mačka (prema Burmi /Mijanmaru/ gdje se smatra svetom životinjom), birma, dugodlaka mačka žućkastosivozlatne boje s crvenosmeđim oznakama na glavi, uškama i repu ili pak plavobijele boje s plavosivim oznakama, a šape su uvijek bijele.
burmut (turski: burun nos, otu trava), prah od duhanskog lišća aromatična mirisa. Uživao se (do kraja XVI. stoljeća) uvlačenjem kroz nosnice, šmrkanjem. Nosio se u malim, često umjetnički izrađenim kutijicama, burmuticama.
Burnet, Franck Macfarlane, australski liječnik, imunolog i virolog (Traralgon, 3. IX. 1899 – Melbourne, 31. VIII. 1985). Diplomirao medicinu u Melbourneu. Radio u Londonu, a po povratku u Australiju, bavio se imunologijom i istraživanjem virusa. Za otkriće stečene imunosne… Nastavi čitati →
burnice (Hydrobatidae), porodica morskih ptica iz reda cjevonosica (Tubinares). Slične su galebu, no karakterizira ih cjevasto produžene nozdrve na gornjem dijelu kljuna. Rep je zaobljen, kljun kukast, prednja tri prsta spojena su plivaćim kožicama. Odozgo su tamnije, odozdo… Nastavi čitati →
burzitis, upala sluzne vrećice. Najčešće nastaje traumatski, nakon opetovanih dugotrajnih mikrotrauma (npr. prepatelarni burzitis kao profesionalna bolest redovnica, parketara i kućnih pomoćnica zbog klečenja), tijekom nekih reumatskih bolesti (reumatoidni artritis), zbog taloženja anorganskih i organskih soli (vapnenih kod sindroma… Nastavi čitati →
busika (Deschampsia), rod trajnih zeleni iz porodice trava (Graminae) s gustim, čvrstim busenovima. Naraste 50–150 cm u visinu s metličastim cvatovima na vrhu vitkih vlati. Dvije su velike skupine populacije – od kojih jedna živi u submediteranskom i nizinskom… Nastavi čitati →
busina 1. (Phagnalon), rod polugrmova i niskih grmića iz porodice glavočika (Compositae). Raste u srednjoj Aziji i Sredozemlju, u nas na suhim i sunčanim obalnim stijenkama i starim zidinama. Grčka busina rasprostranjena je na vanjskim otocima Jadrana i… Nastavi čitati →
businjak (Pulicaria), buhača, rod jednogodišnjih i trajnih zeleni iz porodice glavočika (Compositae) s duguljastim listovima i žutim cvjetnim glavicama. Stabljika je vunasta, do 60 cm visoka. Biljka je neugodna mirisa i oštra okusa. Vrsta Pulicaria dysenterica, rasprostranjena na… Nastavi čitati →
buša (mađarski: busa zdepast, zbijen) 1. Kratko, zbijeno govedo. 2. Autohtona pasmina goveda, raširena na Balkanskom poluotoku. Visine 100–110 cm, mase: mužjak do 350 kg, ženka do 250 kg, mliječnost nije velika (800–1000 L godišnje), no skromnih je zahtjeva i dobre radne sposobnosti.
bušin (Cistus), rod zimzelenih manjih grmova iz porodice Cistaceae, rasprostranjen u sredozemnom području, u nas po otocima i duž obale na visini 350–450 m nad morem. Cvjetovi su veliki, bijeli, žućkasti, ružičasti ili grimizni, plod je sivozelen, dlakav… Nastavi čitati →
bužije (francuski: bougie svijeća), kirurške dilatacijske sonde, krute ili savitljive, šuplje ili solidne, metalne, gumene ili od svilenog pletiva, različite debljine. Služe za širenje suženih otvora i kanala (mokraćne cijevi, jednjaka poslije korozivnih opeklina, kanala grla maternice, suznih kanalića i… Nastavi čitati →
bypass (engleski: by-pass postrana cesta) ili premosnica 1. Mimotok, premosnica, kirurški šant, svaka zaobilaznica za skretanje fiziološkog protoka cirkulirajućeg sadržaja, izvedena kirurškim putem. Primjenjuje se za premošćivanje suženja ili začepljenje lumena krvnih žila, napose koronarnih (s pomoću krvnih žila uzetih… Nastavi čitati →
c. c. ili c/c (skraćeno od latinskoga: curae causa radi liječenja), kratica koja označuje privremenu radnu nesposobnost zbog bolesti (bolovanje).
