BIOLOŠKE I MEDICINSKE ZNANOSTI I PODRUČJA
agerat (Ageratum), rod biljne porodice glavočika (Compositae), ukrasna biljka većinom plavoljubičastih cvjetova.
ageuzija (grčki: a ne, geusis okus), gubitak osjeta okusa zbog bolesti jezične sluznice, oštećenja središta za okus u mozgu ili moždanih živaca koji vode do tih centara; može biti i histerične naravi.
agitacija (latinski) 1. Poticanje, nagovaranje; djelatnost pridobivanja ljudi za neku ideju, politiku ili osobu (organizaciju). 2. med/psihol Uzbuđenje, stanje unutarnje napetosti uz tjeskobu koja se očituje jakim psihomotornim nemirom. Česta je u bolesnika sa smetnjama svijesti (delirij, sumračna stanja), a… Nastavi čitati →
aglutinacija (latinski: agglutinatio sljepljivanje) 1. med Sljepljivanje bakterija u krvnom serumu imuniziranog organizma djelovanjem serumskih protutijela (aglutinina); zgrušavanje eritrocita jedne krvne grupe u krvnom serumu druge krvne grupe, bilo u organizmu ili u laboratorijskim uvjetima (gdje se aglutinacijom dokazuje… Nastavi čitati →
aglutinogeni (latinski: agglutinare prilijepiti), antigeni koji se nalaze u membranama eritrocita. Dosad je otkriveno oko 400 aglutinogena, svrstanih u 20 sustava krvnih grupa. Kad eritrociti budu uneseni u serum neodgovarajuće krvne grupe, dolazi do aglutinacije, tj. reakcije eritrocitnih aglutinogena… Nastavi čitati →
agnati (grčki: a ne, bez, gnathos čeljust), beščeljusni vodeni kralježnjaci iz razreda kružnousta (Cyclostomata). Sljepulje žive u morima, a paklare u slanim i slatkim vodama. Po načinu života i obliku slične su ribama, ali nisu s njima u… Nastavi čitati →
agnatija (grčki: a ne, bez, gnathos čeljust), prirođeni nedostatak čeljusti. Većinom manjka usna šupljina, ili je vrlo malena, pa su uške približene jedna drugoj. Najčešće se nađe u ovaca i svinja.
agnezija (grčki: a ne, genesis postanak) 1. Nepotpuna razvijenost pojedinih organa ili njihovih dijelova. 2. Neplodnost, jalovost.
agnozija (grčki: a ne, gnosis spoznaja), nemogućnost prepoznavanja osjetnih podražaja: vidna agnozija (kortikalna sljepoća), slušna agnozija (kortikalna gluhoća), taktilna agnozija (stereoagnozija), agnozija sheme tijela (somatoagnozija), njušna agnozija, okusna agnozija. Najčešće je posljedica oštećenja kore mozga, no može imati i… Nastavi čitati →
agonija (grčki: agonía borba, napor), umiranje, smrtna borba, popuštanje glavnih životnih funkcija. Bolesnici u agoniji često se nalaze u stanju poremećene svijesti, bulazne, a ako je svijest sačuvana govor je otežan, tih, isprekidan. Od osjetila najprije slabi vid, a… Nastavi čitati →
agorafobija, bolestan strah od otvorenog prostora, osobito pri prelaženju trgova, ulica, beskrajnosti mora i sl.; pojavu je posebno proučavao njemački psihijatar Karl Westphal.
agranulocitoza (grčki: a ne; latinski: granulum zrnce; grčki: kytos šupljina), granulocitopenija, krvna bolest kod koje postoji smanjenje ili potpun nedostatak granulocitne loze leukocita u krvi; praćena nekrotičnim ulceracijama, napose u ustima i ždrijelu. Nastaje kao posljedica poremećenog… Nastavi čitati →
agravacija (latinski: aggravo učiniti težim), prikazivanje vlastitog stanja, napose zdravstvenog, težim nego što zapravo jest. Može biti nesvjesna, kod neurotičara, ili svjesna, bliska simulaciji, u bolesnika koji traže neku odštetu ili povlasticu. Katkada se taj izraz rabi da se označi pogoršanje simptoma bolesti.
Agre, Peter, američki molekularni biolog i liječnik (Northfield, Minnesota, 30. I. 1949). Diplomirao medicinu na Sveučilištu Johns Hopkins (1974), na kojem je poslije postao profesor biokemije (1993). Izolirao i odredio strukturu proteinskih kanala (akvaporina) za transport vode staničnim membranama.… Nastavi čitati →
agrest (latinski: agrestis surov, divalj), greš, nezrela zrna grožđa konzervirana u octu, odnosno sok od nezrela grožđa ili drugoga kiselog divljeg voća, rabi se za zakiseljavanje umjesto octa.
agrobiologija (latinski: ager polje; grčki: bíos život, logos riječ; znanost), grana znanosti koja proučava biološke zakonitosti u poljodjelstvu i vrtlarstvu (uspješnost uzgoja i iskoristivosti biljaka s obzirom na kakvoću tla).
agrumi (talijanski), skupno ime za “južno voće”, plodove roda Citrus (naranča, limun, mandarinka, grejpfrut i dr.). Uzgajaju se u sredozemnim zemljama. Sadrže veću količinu C-vitamina; jedu se u svježem stanju ili se prerađuju u voćne sokove.
aguti (Dasyprocta agouti), porodica glodavaca guste, sjajne dlake, smeđe boje, koja je žuto i smeđe istočkana. Imaju malen rep ili ga uopće nemaju. Žive u središnjim i sjevernim dijelovima Južne Amerike, štetočina na šećernim plantažama. Ljudi jedu njegovo meso.
ahatina (Achatina), rod najvećih kopnenih puževa plućnjaka, živi u nizinskim predjelima tropske Afrike. Štetočina na biljnim kulturama. Njegovo se meso jede, a od kućice (duge 15–20 cm) izrađuju se ukrasni i uporabni predmeti.
ahilija (grčki: a ne, bez, chylos sok), sekretorna insuficijencija probavnih žlijezda. Želučana ahilija, smanjeno ili izostalo lučenje želučanog soka, tj. solne kiseline, pepsina i tzv. “nutrašnjeg faktora”. Posljedica je kroničnoga gastritisa, popratni je simptom raka želuca. Očituje se… Nastavi čitati →
