BIOLOŠKE I MEDICINSKE ZNANOSTI I PODRUČJA

dispanzer

dispanzer (francuski), izvanbolnička zdravstvena ustanova koja ima zadaću ne samo ambulantno liječiti bolesnike nego i poduzimati mjere za sprječavanje različitih bolesti. Postoje dispanzeri za pojedine skupine stanovništva (djecu, mladež, žene, radnike) kao i za pojedine bolesti (antituberkulozni dispanzer, kožno-venerični dispanzer).

dispareunija

dispareunija (grčki: dys ne, pareune snošaj), bolan spolni odnos u žena. Nastaje zbog anomalija građe ženskih spolnih organa, upala, ali i zbog psihičkih činitelja (strah od spolnog odnosa, trudnoće, spolnih bolesti ili nezadovoljstvo partnerom). Liječenje je uzročno.

dispepsija

dispepsija (grčki: dyspepsia teško probavljanje), naziv za raznolike funkcijske smetnje probave, bez anatomskih promjena. Uzroci su preobilan obrok, manjak želučane kiseline, preosjetljivost želuca na neke namirnice, infekcijsko-toksični agensi. Očituje se pritiskom i bolovima u trbuhu, žgaravicom, mučninom, podrigivanjem, povraćanjem, nadmom,… Nastavi čitati

displazija

displazija (grčki: dys ne, plasis tvorevina), nenormalan razvoj pojedinog tkiva, organa ili čitavog organizma. Razvojni nedostatak tkiva ili organa naziva se → aplazija.

dispneja

dispneja (grčki: dys ne, pnoe disanje), zaduha, otežano disanje. Nastaje zbog plućnih bolesti (bronhalna astma), srčanih bolesti (srčana astma), anemije, visinske bolesti, a i psihogeno u anksioznoj neurozi. Liječenje je uzročno.

dispozicija

dispozicija (latinski) 1. Raspored, razmještaj, raspodjela, npr. građevinskih elemenata (krila, katova, prostorija, itd.); strojeva i uređaja u pogonima; borbenih jedinica, topništva, ratnih brodova u vojnim operacijama; građe, tekstova, poglavlja, dijelova u govorima; figura, predmeta, površina, kolorističkih intenziteta u slikarstvu itd.… Nastavi čitati

dispraksija

dispraksija (grčki), djelomičan gubitak sposobnosti izvršavanja složenih pokreta i radnji, uz odsutnost motornih i senzornih poremećaja. Javlja se u organskih poremećaja u mozgu (→ apraksija).

disteleologija

disteleologija (grčki: dys ne, telos svrha, logos znanost), nauk koji biološkim činjenicama proturječi teleologiji, doktrini o svrhovitom stvaranju živih bića, a isto tako proturječi i vitalizmu.

distonija

distonija (grčki: dys ne, tonos napinjanje) 1. Poremećaj normalnog tonusa u mišićima, npr. krivi vrat (tortikolis), grč vjeđa (blefarospazam), grč mišića u ruci za vrijeme pisanja ili crtanja (grafospazam). 2. Neurovegetativna distonija, oblik neuroze u vegetativno labilnih osoba, kod kojih… Nastavi čitati

distorzija

distorzija (latinski) 1. med Uganuće, istegnuće ili razdor ligamenata zgloba ili zglobne čahure djelovanjem vanjske sile. Očituje se bolovima i otokom zgloba te ograničavanjem pokreta. Najčešće se javlja u skočnom zglobu kod neprestana koračanja. Liječenje se sastoji u mirovanju (imobilizacija… Nastavi čitati

distrofija

distrofija (grčki: dys- ne-, trofé hrana) 1. med Poremećaj u ishrani tkiva, organa ili čitavog organizma. 2. Dojenačka distrofija, teži kronični poremećaj u tjelesnom napredovanju dojenčeta, dovodi do oštećenja rasta i razvoja. Nastaje zbog nedovoljnog unosa hrane, poremećaja… Nastavi čitati

dišni organi

dišni organi, respiracijski sustav, organi za izmjenu plinova (kisika i ugljičnog dioksida) između organizma i vanjske sredine. Praživotinje i niže mnogostanične životinje nemaju posebnih dišnih organa nego dišu površinom tijela, a i neki kolutićavci i vodozemci dišu kožom. Životinje… Nastavi čitati

diuretici

diuretici (grčki: dioureo mokriti; novolatinski: diureticus koji potiče mokrenje), lijekovi koji pospješuju lučenje mokraće. Mehanizam djelovanja različit je, obično ne djeluju samo na bubreg već utječu da i voda iz tkiva prijeđe u krv. Rabe se kod edema zbog… Nastavi čitati

diureza

diureza (grčki: dioureo mokriti), stvaranje i izlučivanje mokraće; oko 1,5 L na dan

diurna

diurna (latinski: diurnus dnevni) 1. Opći naziv za biljne i životinjske organizme koji su aktivni danju; suprotan pojam su nocturna. 2. Naziv za jednodnevne muhe ili leptire koji žive samo nekoliko sati.

divergencija

divergencija (latinski) 1. opć Neslaganje, nesuglasje, razilaženje, udaljavanje. 2. mat Svojstvo niza ili reda da teži (konvergira) nekoj konačnoj graničnoj vrijednosti. Također, veličina (skalarna) kojom je određena promjena vektorskog toka u svakoj točki vektorskog polja. 3. fiz Razilaženje zraka (npr.… Nastavi čitati

divertikul

divertikul, ograničeno izbočenje (kila) stijenke šupljih organa. Najčešći su divertikuli jednjaka (hrana se u proširenju zadržava i otežava gutanje, dovodi do podrigivanja), crijeva (izaziva upalu – divertikulitis s vrućicom, bolovima u trbuhu, zatvorom stolice sve do stvaranja apscesa s… Nastavi čitati

divizma

divizma (Verbascum), rod većinom dvogodišnjih zeljastih biljaka iz porodice stupnikovica ili zijevalica (Scrophulariaceae). Stabljika je do 1 m visine, veliki dlakavi listovi i brojni cvjetovi u vršnim cvatovima najčešće su žute boje. Sadrži saponin i sluzi te se… Nastavi čitati

divlja svinja

divlja svinja (Sus scrofa), vrsta dvopapkara iz porodice svinja (Suidae). Rasprostranjena je u čitavoj Europi osim u Velikoj Britaniji i sjevernoj Europi. Živi u vlažnim šumama, ruje po tlu, rado se valja po blatu. Izraste do 1 m… Nastavi čitati

divlja zob

divlja zob (Avenastrum), rod trajnih zeleni iz porodice trava (Gramineae).