BIOLOŠKE I MEDICINSKE ZNANOSTI I PODRUČJA
divljač, životinje koje žive slobodno u prirodi. Dijeli se na dlakavu (npr. zec, divlja mačka, ris, lisica, vuk, čagalj, kuna, lasica, jazavac, vidra, medvjed, divlja svinja, jelen, srna, divokoza, kozorog) i pernatu (npr. tetrijeb, jarebica, prepelica, fazan, droplja, golubovi, močvarice, orlovi).
divlji kesten (Aesculus hippocastanum), listopadno drvo visine 25–30 m iz porodice Hippocastaneaceae. Raste samoniklo u Iranu, sjevernoj Indiji te u planinama južnog Balkana, često se kultivira u drvoredima i parkovima. Cvatovi čine uspravne grozdove, cvjetni je vjenčić bijele… Nastavi čitati →
divlji koromač (Portenschlagiella ramosissima), trajna zeljasta biljka iz porodice štitarki (Umbelliferae). Stabljike su 50–60 cm visoke, veoma razgranate, cvjetni su štitovi polukuglasti žućkastozelenkaste boje. Raste u pukotinama vapnenačkih stijena dinarskih planina, te je endemska vrsta našega mediteranskog područja.
divlji peršin (Aethusa cynapium), mala kukuta, jednogodišnja biljka iz porodice štitarki (Umbelliferae). Ima perasto iscijepane listove te bijele ili crvenkaste cvjetove; protrljani listovi imaju neugodan miris sličan češnjaku. Raste u srednjoj i sjevernoj Europi, sjevernoj Africi, sjevernoj Aziji. Vrlo je otrovan.
divlji troskot (Paspalum distichum), tropska i suptropska trajna zelen iz porodice trava (Gramineae). Ima dug podanak i dva prstasta cvata na vrhu vlati. Potječe iz Amerike.
divokoza (Rupicapra), rod dvopapkara iz porodice šupljorožaca (Bovidae). Vršci su rogova kukasto svinuti, krzno je zimi smeđosivo, ljeti crvenkastosmeđe. Divljač je visokoga gorja (Alpe, Pireneji, Apenini, Karpati, Tatre, balkanske planine, Kavkaz). Živi u velikim krdima, vrlo se dobro… Nastavi čitati →
divokozjak (Doronicum), rod trajnih zeleni iz porodice glavočika zvjezdanki (Asteraceae), podrijetlom iz južne Europe i Male Azije. Odlikuju se velikim zlatnožutim cvjetnim glavicama pa se uzgajaju kao ukrasne biljke.
divuza (Styrax), diviza, tropski i suptropski biljni rod iz porodice divuza (Styraceae). Mirisava je smolasta biljka, iz sredozemnih se vrsta dobiva smola stiraks za kađenje, iz indokineskih ljekovita smola benzoe.
dizenterija (grčki), srdobolja; uobičajeni naziv za crijevnu upalnu bolest praćenu čestim proljevastim stolicama uz primjesu krvavo-sluzavog sadržaja. Obično je praćena i bolnim grčevima crijeva. Najčešći uzročnici: bakterije, paraziti ili virusi. Posebni oblici dizenterije javljaju se u svinja i janjadi.
dizerterija (grčki:dys ne, arthroo govoriti razgovjetno), smetnja govora, teškoća izgovaranja, blaži stupanj poremećaja artikulacije (teži stupanj naziva se anartrija). Taj se pojam rabi za teškoće govora uzrokovane neurološkom disfunkcijom, kad je poremećena živčana kontrola govorne muskulature (npr. kod… Nastavi čitati →
dizostoza (grčki: dys ne, osteon kost), nenormalno okoštavanje. Obično se nađe u sklopu različitih nasljednih sindroma.
dizurija (grčki: dys ne, ouron mokraća), otežano (s naporom, usporeno, na prekide) ili bolno mokrenje. Simptom je različitih bolesti: upale mokraćnog mjehura, prostate i mokraćne cijevi, mokraćnih kamenaca, gonoreje i dr. Liječenje je uzročno.
dječje bolesti, bolesti specifične za dječju dob, kao novorođenačka žutica, febrilne konvulzije, prirođeno iščašenje kuka, virusne zarazne bolesti (ospice, vodene kozice, crljenica, zaušnjaci, hripavac i dr.). Proučavanjem dječjih bolesti bavi se pedijatrija.
dječji crtež, koristi se u psihologiji i psihoanalizi kao pokazatelj dječjeg stupnja razvoja, njegova razumijevanja svijeta i čovjeka. Istraživan osobito u novije vrijeme, npr. Norman H. Freeman, Howard Gardner, Claire Golomb, Jacqueline J. Goodnow.
djetelina (Trifolium), rod zeljastih biljaka iz porodice leptirnjača mahunarki (Papilionaceae – Leguminosae ili Fabaceae). Rasprostranjena u području Sredozemlja. Niske ili srednje visoke biljke, s trodijelnim listovima i malim leptirastim bijelim, žutim, ružičastim ili crvenim cvjetovima skupljenim u guste… Nastavi čitati →
djeteljnjak (Psoralea bituminosa), vrsta primorskog polugrma iz porodice leptirnjača (Papilionaceae); srodan je djetelini. U nas raste u primorskim krajevima. Doseže do 1 m visine, ima ljubičaste ili bjelkaste leptiraste cvjetove skupljene u glavice. Obrastao je tamnim žljezdanim tvorevinama… Nastavi čitati →
djetlići (Picidae), porodica ptica kričalica iz reda djetlovki (Piciformes). Dijeli se u dvije potporodice: vijoglavke i pravi djetlovi (ovdje spadaju i → žune). Imaju oštar kljun poput dlijeta kojim kljuju po drveću, tanak, ispružljiv i ljepljiv jezik,… Nastavi čitati →
dlake, izraštaji stanica epiderma biljnih i životinjskih organizama. Biljne dlake (trihomi) štite biljku od hladnoće, suviše velikog zagrijavanja, prekomjerne transpiracije, životinja (žalce). Postoje nadalje apsorpcijske dlake, žljezdane dlake, dlake za rasprostranjivanje sjemenki. Kod člankonožaca i kukaca dlake služe za… Nastavi čitati →
dnevna bolnica, specifičan oblik stacionara u kojem se bolesnik nalazi samo tijekom dana, dok noć provodi u svojemu domu. Jeftiniji je i organizacijski jednostavniji način liječenja, a s psihičke strane omogućuje djelovanje uobičajenog svakodnevnog okruženja na bolesnika.
