BIOLOŠKE I MEDICINSKE ZNANOSTI I PODRUČJA
doberman (prema uzgajivaču Louisu Dobermanu), njemačka pasmina pasa, uzgojena potkraj XIX. stoljeću. Vrlo skladno građen pas, visok 68–70 cm, kratke, sjajne i guste dlake, najčešće crne s crvenim paležom ili smeđe s paležom, rep i uši se kupiraju. Izvrstan čuvar i službeni pas.
Dobzhansky, Theodosius (pravim imenom i prezimenom Feodosij Dobržanskij), američki genetičar i evolucionist ukrajinskoga podrijetla (Nemyriv, 25. I. 1900 – San Jacinto, California, 18. XII. 1975). Od 1927. živio u SAD-u. Sveučilišni profesor zoologije u New Yorku… Nastavi čitati →
docent (latinski), samostalni predavač na sveučilištu, po rangu niži od izvanrednog profesora.
doga (srednjoengleski dog, dogge: pas), pasmina velikog radnog psa uzgojena u Njemačkoj od vrlo stare pasmine danske doge. Spada u najveće pse (visine 71–84 cm, težine 54 do 60 kg, živi oko 10 godina). Snažne uske glave, čvrsta kostura… Nastavi čitati →
Dogan, Sergije, hrvatski neurolog (Šibenik, 21. VI. 1916 – Počitelj, 17. IV. 1979). Predstojnik Neuropsihijatrijske klinike u Zagrebu, redoviti profesor zagrebačkoga Medicinskog fakulteta, izvanredni član JAZU, predsjednik Zbora liječnika Hrvatske (1958–60). Utemeljitelj hrvatske kliničke neurofiziologije,… Nastavi čitati →
Doherty, Peter Charles, australski imunolog i patolog (Brisbane, 15. X. 1940). Diplomirao veterinu na Sveučilištu Queensland, doktorirao u Edinburghu. Surađivao s → Rolfom Zinkernagelom na imunologijskim projektima u Canberri. Djeluje u SAD-u (Memphis) i Melbourneu. Za objašnjenje načina… Nastavi čitati →
Dohrn, Anton, njemački zoolog (Stettin/Szczecin, Poljska/, 29. XII. 1840 – München, 26. IX. 1909). Godine 1874. osnovao u Napulju zoološku postaju s akvarijem, najstariji institut te vrste. Bavio se entomologijom, pantopodima, a napose filogenijom kralježnjaka.
Doisy, Edward Adelbert, američki biokemičar i fiziolog (Hume, Illinois, 13. XI. 1893 – St. Louis, Missouri, 23. X. 1986). Sveučilišni profesor u St. Louisu. Izolirao ženske spolne hormone; godine 1943. podijelio Nobelovu nagradu za fiziologiju… Nastavi čitati →
dojenče, dijete od navršenog prvog mjeseca života do navršene prve godine. To je razdoblje vrlo živog metabolizma i brzog rasta tijela. U prvih 6 mjeseci dobiva na tjelesnoj masi oko 600 g mjesečno, a u ostalih 6 mjeseci po… Nastavi čitati →
dojenje, laktacija, prehrana djeteta na prsima mlijekom vlastite majke (dojilje) ili tuđe žene (dojkinje). Počinje po rođenju djeteta a potiče ga sisanje; sekreciju mlijeka stimulira prolaktin, hormon hipofize. Dojenje je najpotpunija i najbolja prehrana za dojenče, njegova prirodna prehrana,… Nastavi čitati →
dojka, mliječna žlijezda, parni organ koji u žena izlučuje mlijeko. Smještena je na prsnom košu. Građena je od žljezdanih režnjeva, vezivnog i masnog tkiva. Izvodni kanalići, kojih ima 15–20, otvaraju se na prsnoj bradavici, oko bradavice koža je tamnije… Nastavi čitati →
dolihocefalija (grčki dolihos: dug, kefale: glava), prirođeno stanje duge i uske čovjekove lubanje, kod koje širina lubanje iznosi manje od 80% dužine. Suprotan pojam brahicefalija.
domacije (grčki domation: soba), normalne tvorevine pojedinih dijelova biljaka, koje nekim životinjama (napose grinjama) služe kao zaklonište: npr. zavijeni rubovi listova, različite jamice, udubine, vrećice.
domaće životinje, životinje koje je čovjek dugotrajnim pripitomljavanjem (domestikacijom) uzgojio od divljih oblika da bi zadovoljio svoje potrebe za proizvodnjom mesa, masti, mlijeka, jaja, vune, krzna, kože, perja, svile, meda, za rad, tegljenje, jahanje, lov, zabavu itd. Amo spadaju… Nastavi čitati →
Domagk, Gerhard, njemački bakteriolog i patolog (Lagow, 30. X. 1895 – Burgberg, 24. IV. 1964). Profesor patologije u Münsteru, direktor Bayerova laboratorija za eksperimentalnu patologiju i bakteriologiju u Wuppertalu. Proučavao liječenje tuberkuloze i raka, godine… Nastavi čitati →
domestikacija (lat. domesticus domaći), udomaćivanje, pripitomljavanje životinja, proces mijenjanja divljih životinja u pitome. Čovjek je njome narušio prir. životni ritam divljih vrsta, razvio niz novih svojstava (domestikacijske osobine), a neka druga potisnuo ili uklonio, te postupno raširio životinje na mjesta… Nastavi čitati →
Dominik iz Dubrovnika, hrvatski liječnik i medicinski pisac (Dubrovnik, oko 1370 – Bologna, 1427). Sveučilišni profesor astrologije, moralne filozofije i medicine u Bologni te praktične medicine u Sieni. Autor priručnika o uroskopiji te rasprave o mokraćnim kamencima i ulozima.… Nastavi čitati →
Donders, Frans Cornelis, nizozemski fiziolog i oftalmolog (Tilburg, 27. V. 1818 – Utrecht, 24. III. 1889). Sveučilišni profesor u Utrechtu. Proučavao fiziologiju i patologiju oka, napose fiziološku optiku, mane refrakcije, glaukom, uporabu cilindričnih i prizmatskih… Nastavi čitati →
dorema (Dorema ammoniacum), biljka iz porodice štitarki (Umbelliferae). Potječe iz Perzije i Afganistana, u Europu prenesena još u II. stoljeću. Iz mliječnog soka biljke dobiva se gumiresina ammoniacum, koja se u pučkom liječništvu rabi izvana protiv čirova,… Nastavi čitati →
dorstenija (Dorstenia), rod zeljastih biljaka iz porodice dudova (Moraceae). Potječe iz tropske Amerike. Ima otrovne podzemne dijelove koji se u pučkoj medicini rabe za liječenje otrovnih rana, napose onih od zmijskog ugriza.
