BIOLOŠKE I MEDICINSKE ZNANOSTI I PODRUČJA
Downov sindrom (prema engleskom liječniku Johnu Langdonu Downu, 1828 – 1896), mongoloidizam, mongoloidna idiotija (oba naziva zastarjela), trisomija 21, prirođena bolest (kromosomopatija) uzrokovana poremećajem broja kromosoma: umjesto normalnog broja od 46, postoji 47 kromosoma, tj. tri umjesto dva u… Nastavi čitati →
doza (grčki dosis: davanje) 1. Obrok, određena količina nekog lijeka (ili drugoga terapijskog sredstva, npr. rendgenskog zračenja) koju bolesnik treba uzeti najedanput (pojedinačna doza), tijekom čitavog dana (dnevna doza) ili tijekom liječenja (ukupna doza). Najmanja količina lijeka koja još proizvodi… Nastavi čitati →
dpt, kratica za → dioptriju.
drača (Paliurus spina-christi), diraka, Isukrstov trn, jako bodljikav, do 3 m visok listopadni grm iz porodice krkavina (Rhamnaceae). Ima oštre trnove koji nasuprotno dolaze u paru, jedan je duži, drugi trn savijen unatrag. Trnovi su kratki, vrlo oštri,… Nastavi čitati →
dragoljub (Tropaeolum majus), ukrasna zeljasta biljka iz porodice dragoljuba (Tropaeolaceae). Potječe iz Južne Amerike (Peru). Uglavnom puže po tlu. Ima okruglaste listove te žute, crvene ili narančaste mirišljave cvjetove. Uzgaja se kao ukrasna biljka, rabi se kao začinska… Nastavi čitati →
dragušica (Scolymus hispanicus), bodljikava dvogodišnja zeljasta biljka iz porodice glavočika (Compositae). Ima trnovito rasperjane listove i zelenožute cvjetne glavice. Raste na zapuštenim mjestima i kamenjarima primorskog područja.
dražeja (francuski) 1. Šećerom presvučen badem ili lješnjak. 2. Kruti ljekarnički pripravak obložen šećerom, čokoladom ili drugim sredstvom koje služi za popravljanje okusa, te ga štiti od vlage, zraka, kisele sredine želuca.
drenaža (francuski) 1. građ Postupak za odvodnjavanje na zemljištu sustavom jaraka. Često se upotrebljava kod melioracije. Drenažni jarci skupljaju se u sabirni jarak koji vodu odvodi u vodotok. Izvodi se na razne načine: s pomoću opeka, kamenih ploča, a u… Nastavi čitati →
dresura (njemački), uvježbavanje životinja da bi obavljale neke radnje koje inače nisu u njihovoj prirodi. Primjenjuje se u gospodarske, sportske i zabavne svrhe. Najčešće se dresiraju psi, konji, deve, slonovi, ptice grabljivice, ali i medvjedi, dupini, lavovi, tigrovi itd.
drhtanje, tremor, nevoljni brzi ritmični pokreti pojedinih dijelova (npr. prstiju, jezika, donje čeljusti) ili čitavog tijela. Može biti fino ili grubo, brže ili polaganije, povremeno, stalno (kao kod kroničnog alkoholizma) ili samo u času kad se želi izvesti neki… Nastavi čitati →
drhtulje (Torpedinidae), munjevite raže, porodica hrskavičnih riba iz podreda poligača (Batoidei). Imaju širok, mesnat trup u obliku diska, kratak i debeo rep, koža im je gola. U trupu su jaki električni organi, koji služe za obranu i omamljivanje… Nastavi čitati →
Driesch, Hans Adolf, njemački biolog i filozof (Bad Kreuznach, 28. X. 1867 – Leipzig, 16. IV. 1941). Sveučilišni profesor u Heidelbergu, Kölnu i Leipzigu. Proučavao mehaniku razvoja živih bića, radio na eksperimentalnoj morfologiji. Bio je žestok antidarvinist, zagovornik vitalizma.
drijemovac (Leucoium), biljni rod trajnih zeleni iz porodice sunovrata (Amaryllidaceae) s podzemnom lukovicom, linearnim listovima koji tjeraju izravno iz zemlje a jednake su dužine kao stabljika ili nešto duži, te zvonastim bijelim cvjetovima. U nas rastu na vlažnim mjestima,… Nastavi čitati →
drijenovi ili drenovi (Cornaceae), porodica prostolatičnica (Choripetalae) kojoj pripadaju drveta i grmovi kao tvrdi drijen i svib. Listovi su eliptični ili jajasti, posuti sitnim dlačicama. Cvjeta prije listanja, štitasti cvjetovi su žuti. Plod je koštunica (drenjina, drijenak), kod tvrdog… Nastavi čitati →
droge (nizozemski droog: suh) 1. Sirovi ili djelomično prerađeni produkti biljnog, životinjskog ili mineralnog podrijetla, koji zbog svojega farmakološkog djelovanja služe kao lijekovi ili za izradu lijekova. Biljne droge su osušeni nadzemni ili podzemni dijelovi ljekovitih biljaka, smole, balzami, eterična… Nastavi čitati →
droplje (Otididae), potrci, porodica močvarnih ptica iz reda ždralovki (Grues). Žive na tlu u prostranim travnim stepama i poljima. Najteže su ptice letjelice (mužjak i do 24 kg) pa rijetko lete. Veliki potrk Otis tarda (dostiže do 1… Nastavi čitati →
drozdovi (Turdidae), porodica ptica iz reda vrapčarka (Passeriformes). Dugonogi su, vitki, prilično veliki, šiljasta kljuna, hrane se na tlu. Amo spadaju crni kos, pravi drozd (branjug ili bravnjak, gitkavac, imelaš, cikelj), slavuji, crvendaći, bjeloguze, batići, stjenjarke, živičnjaci, crvenrepke.
drozofila (grčki drosos: rosa, vlaga; fileo: voljeti), rosnica, vinska mušica, rod sitnih mušica iz porodice dvokrilaca (Diptera). Žutosmeđe je boje s tamnim prugama na zatku, crvenim očima, duljine 3–4 mm. Ličinka joj živi na uzavrelom voću. Najpoznatija je Drosophila… Nastavi čitati →
drvarice (Siricidae), rod osa iz reda opnokrilaca (Hymenoptera). Ženka dugačkom leglicom probija koru crnogoričnog drveća, gdje polaže jaja. Ličinke bijele boje žive u drvetu 2–3 godine, buše hodnike i oštećuju drvo. Golema drvarica, velika zolja, dužine do 4,5 cm,… Nastavi čitati →
drvo 1. biol Drvenasta biljka, kod koje je, za razliku od grma, nadzemni dio (stablo) najmanje 5 m visok. Grana se i stvara krošnju tek na određenoj visini debla. Stablo se sastoji od debla, grana i listova. Po obliku lista… Nastavi čitati →
