BIOLOŠKE I MEDICINSKE ZNANOSTI I PODRUČJA
drvolasci (Erethizontidae), porodica glodavaca (Rodentia) sličnih dikobrazima. Imaju bodlje, te dug rep kojim se pridržavaju na drveću. Potječu iz Amerike.
drvolaz (Elaphe), rod zmija iz porodice guževa (Colubridae). Jake i duge (1–2 m) neotrovne zmije, žive u južnoj Europi i Maloj Aziji, dobro se penju, hrane se miševima, gušterima, pticama i njihovim jajima. Najpoznatije su vrste kravosas, mišarica, bjelica, dvoprugi guž.
drvotoč (Xyloborus dispar), voćni potkornjak, maleni kornjaš (dug 2 do 3,5 cm) iz porodice potkornjaka (Scolytidae). Oštećuje voćke i šumsko drveće bušeći hodnike u drvu. Napada samo bolesna i oštećena stabla.
drvotočci 1. Cossidae, porodica leptira (Lepidoptera), od kojih su najpoznatiji vrbotoč i granotoč ili sitance. Ličinke (gusjenice) duge i do 9 cm, buše hodnike u drvu raznoga šumskoga bjelogoričnog drveća i voćaka i to dvije godine, dok se… Nastavi čitati →
Du Bois-Reymond, Emil Heinrich, njemački fiziolog (Berlin, 7. XI. 1818 – Berlin 26. XII. 1896). Sveučilišni profesor u Berlinu. Zastupao fizikalni smjer u fiziologiji; osnivač je moderne elektrofiziologije, napose na području fiziologije živaca i mišića.… Nastavi čitati →
dubačac (Teucrium), dupčac, biljni rod iz porodice usnača (Labiatae). Polugrmovi s razgranjenim stabljikama na kojima se nalaze gusto smješteni usko ovalni i duboko nazubljeni dlakavi listovi te crveni, rijetko bijeli, cvjetovi u cvatovima. Samoniklo raste u srednjoj i južnoj… Nastavi čitati →
dubokomorska fauna, životinje koje naseljavaju dubine mora i oceana ispod 200 m dubine, tj. u batijalnom i abisalnom podnožju. S dubinom opada i broj vrsta zbog pogoršanja ekoloških uvjeta života: potpun nedostatak svjetla, nema autotrofnog bilja, niska temperatura (oko… Nastavi čitati →
dubrovačka ovca (ruda), autohtona polumerino ovca dubrovačkog primorja, nastala još u XVIII. st. križanjem domaće ovce s merino i bergamo ovcom. Zaštićena je kao ugrožena pasmina.
dubrovačka zečina (Centaurea ragusina), višegodišnja, jastučasta, bijelo pustenasta biljka iz porodice glavočika zvjezdanki (Asteraceae) s rasperanim listovima. Raste u pukotinama strmih stijena središnje i južne Dalmacije. Hrvatski endem.
dud (arapski preko turskog) (Morus), murva, rod drveća iz porodice dudova (Moraceae). Stablo visoko do 15 m, žuti cvjetovi sastavljeni su u kratke i guste rese. Iz ženskih se cvjetova razvija mesnati skupni plod, dudinja. U nas se… Nastavi čitati →
dudov svilac (Bombyx mori), svilena buba, rod leptira iz porodice prelaca (Bombycidae). Zdepasti noćni leptir, neugledne bjelkaste boje, zakržljala sisala te se ne može hraniti. Gusjenice se hrane lišćem bijelog duda, zakukulje se u duguljastoj svilenoj čahuri s… Nastavi čitati →
dudovac (Broussonetia papyrifera), smokovača, listopadno, do 10 m visoko stablo iz porodice dudova (Moraceae) s dlakavim kuglastim narančastocrvenim plodovima. Potječe iz Kine i Japana, gdje se njegova vlakna rabe za proizvodnju papira. U nas se uzgaja u primorskim krajevima.
dudovi (Moraceae), porodica drvenastih biljaka iz podrazreda prostolatičnica (Choripetalae). Odlikuju je cistoliti u listovima te mliječni sok. Raste u toplim krajevima. U tu porodicu spadaju mnoge prehrambene i industrijske biljke: dud, dudovac, smokva, gumijevac, krušnica.
duglazija (Pseudotsuga), pseudočuga, drvenasti biljni rod četinjača iz porodice borova (Pinaceae). Naraste i do 60 m u visinu, do 2 m debljine, ima piramidalan oblik stabla. Iglice su 2–3 cm duge, svijetlozelene ili tamnozelene. Slična je običnoj jeli, samo… Nastavi čitati →
dugoticalci (Nematocera), podred dvokrilaca (Diptera). Imaju duge, tanke i lomljive noge, ličinke i kukuljice im žive u vodi. U tom podredu nalaze se komari, komarci, gljivarci, šišarice, dlakarice, braničevke (amo spada i golubačka mušica koja napada stoku), trzalci, leptirašice… Nastavi čitati →
dugoživci (Tardigrada), samostalan životinjski skup na prijelazu kolutićavaca u člankonošce (anelidsko-artropodska skupina). Izgradnja tijela počiva na pravoj kolutićavosti, ali su ipak bliži člankonošcima. Sitne životinje, najviše do 1 mm. Tijelo im je kolutićavo s 4 para nogu, koje na kraju… Nastavi čitati →
duhan, biljni rod iz porodice pomoćnica (Solanaceae). Biljka je visoka i preko 2 m, s velikim listovima dugim do 70 cm. Podrijetlom je iz suptropskih predjela Amerike, odakle se nakon njezina otkrića proširila po ostalim dijelovima svijeta. Dozreli… Nastavi čitati →
Dulbecco, Renato, talijanski liječnik i virolog (Catanzaro, 22. II. 1914 – La Jolla, 19. II. 2012). Diplomirao medicinu u Torinu. Emigrirao u SAD, gdje se bavio proučavanjem virusa. U 1970-ima i 1980-ima radio u Londonu i Milanu. Začetnik projekta… Nastavi čitati →
dunja (Cydonia oblonga), gunja, kutina, drvo iz porodice ruža (Rosaceae) visoko do 8 m, s velikim bijelim ili ružičastim cvjetovima. Plodovi su veliki, pahuljasto dlakavi, mesnati, zelenkastožute boje, ugodna mirisa, trpkastokiselkasta okusa. Prvobitna domovina je područje Kavkaza, Perzije, Armenije,… Nastavi čitati →
dunjarica (Cotonaester), mušmulica, biljni rod iz porodice ruža (Rosaceae), s listopadnim grmovima te crvenim ili crnim plodovima. Potječe iz Kine. Listovi su otrovni, ali su bobe jestive. Uzgaja se i kao ukrasna biljka.
