BIOLOŠKE I MEDICINSKE ZNANOSTI I PODRUČJA
dvoslike, diplopija, viđenje dvostruke slike jednog predmeta. Viđenje dvoslika s oba oka nastaje pri kljenuti vanjskih očnih mišića (paralitički strabizam) ili pri dislokaciji očne jabučice (tumor, trauma), a prolazno pod utjecajem alkohola; pri gledanju samo jednim okom, bilo kojim,… Nastavi čitati →
dvospolnost 1. Obospolnost, hermafroditizam, nazočnost rasplodnih organa obaju spolova u istoj jedinki. Kao normalna pojava nalazi se u cvjetnjača te mnogih beskralježnjaka, bilo da ista jedinka posjeduje zasebne muške i zasebne ženske organe, bilo da postoji jedna spolna žlijezda (ovotestis… Nastavi čitati →
dvostupka (Dichostylis), rod malih jednogodišnjih biljaka iz porodice šiljeva (Cyperaceae) sa skupnim cvatom u obliku glavica. U nas raste na muljevitoj podlozi uz rijeke i močvare.
dvosupnice (Dicotyledones), biljni razred iz odjela kritosjemenjača (Angiospermae). Na klici imaju po dvije supke, dobro razvijen glavni korijen koji se grana u bočno korijenje, pravilan kružni raspored žila u stablu, mrežasto razgranjene žilice u listu; svi su dijelovi cvijeta… Nastavi čitati →
dvoškržnjaci (Dibranchiata), podrazred glavonožaca (Cephalopoda) s dvije škrge. Nemaju vanjske ljušture već samo unutrašnju, izgrađenu od vapnenca ili rožine, kreću se potiskom vode, posjeduju vrećice s crnilom te u opasnosti izbacuju crne oblake. Dijele se u osmotračnjake, oktopoda (hobotnice,… Nastavi čitati →
dvouška (Diotis maritima), vrsta polugrmolike biljke iz porodice glavočika (Compositae) s duguljastim listovima i kuglastim, malim žutim cvjetnim glavicama.
dvozub (Bidens), rod jednogodišnjih biljaka iz porodice glavočika (Compositae). Plodovi su roške koje na vrhu nose 2–4 čvrste bodlje s unatrag okrenutim oštrim kukicama, koje se prihvaćaju za dlaku životinja i odijelo čovjeka i tako rasprostranjuju. Raste na močvarnim mjestima.
dvoživac, čudnovati (Diplozoon paradoxum), crv metilj (Trematodae), živi kao nametnik na škrgama šaranki. Spada u jednorodne metilje, posjeduje ploče za pripijanje te po dvije hermafroditne jedinke žive sraštene zajedno nalazeći se u trajnom stanju kopulacije.
Đikić, Ivan, hrvatski liječnik i znanstvenik (Zagreb, 28. V. 1966). Diplomirao na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Doktorirao u New Yorku, od 1997. do 2002. radio u Ludvigovu institutu za istraživanje raka u Uppsali, od 2002. profesor biokemije na Goetheovu… Nastavi čitati →
Đon močvar, cretište u blizini Gvozda, posebni botanički rezervat površine 20 ha. Dubina treseta najveća u Hrvatskoj (do 4,8 m). Čini ga rijetka zajednica šiljkice (Rynchosporetum albae). Zaštićeno od 1964.
đumbir (Zingiber officinale), ingver, isiot, zeljasta jednosupnica iz tropskog pojasa; aromatičan biljni korijen oštra i ljuta okusa; začin istočnjačkih jela, sada proširen.
đurđica (Convallaria majolis), šumska biljka iz porodice ljiljana, bijelih zvonastih cvjetova. Uzgaja se kao ukrasno cvijeće, te preparira u farmaciji zbog sastojaka glikozida koji djeluju na rad srca.
ebolska hemoragijska groznica, virusna bolest u ekvatorskoj Africi; prvi put opisana 1976; uzročnik virus Ebola (nazvan po rijeci Eboli u Zairu) iz roda Ebolavirusa porodice Filoviridae. Često smrtonosna.
Eccles, John Carew, australski fiziolog (Melbourne, 27. I. 1903 – Locarno, Švicarska, 2. V. 1997). Sveučilišni profesor u Canberri, predsjednik Australske akademije znanosti. Godine 1963. podijelio Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu (s → … Nastavi čitati →
Edelman, Gerald Maurice, američki biokemičar (New York, 1. VII. 1929). Profesor na Sveučilištu Rockefeller u New Yorku, gdje je bio direktor Instituta za neuroznanost. Proučavao formiranje i diferencijaciju tkiva i organa, postavio teoriju neuralnog razvitka i moždanih… Nastavi čitati →
edem (grčki), prekomjerno nakupljanje tekućine u međustaničnom prostoru ili nekoj tjelesnoj šupljini. Može biti masivan, generalizirani (anasarka) ili lokaliziran u potkožnom tkivu, trbušnoj šupljini (ascites), prsištu (hidrotoraks), osrčju (hidroperikard) i drugdje. Nastaje zbog zastoja cirkulacije i povećane propustljivosti… Nastavi čitati →
efelidi (latinski), sunčane pjege, male žućkaste pjege na licu (nosu, obrazima, čelu). Poglavito se nađu kod svijetlih i crvenokosih osoba. Zimi izblijede, na suncu postaju smećkaste.
eferentni živci, živčana vlakna koja odvode živčane impulse iz središnjega živčanog sustava u efektor (mišić ili žlijezdu).
eflorescencija (latinski efflorescere: procvasti) 1. biol Cvatnja. 2. med Skupni naziv za sve makroskopski vidljive promjene na koži i sluznicama (npr. pjege, modrice, bubuljice, osip, mjehurići, kraste, ogrebotine, čirevi, ožiljci). 3. kem Gubitak kristalne vode kada su kristali izloženi… Nastavi čitati →
egzacerbacija (kasnolatinski) 1. med Pogoršanje bolesti ili bolesnog stanja. 2. Ogorčenost, ozlovoljenost.
