BIOLOŠKE I MEDICINSKE ZNANOSTI I PODRUČJA
elektromiografija (grč. elektron jantar, mys mišić, grafo bilježiti), bilježenje akcijskih potencijala mišića s pomoću elektroda pričvršćenih na kožu iznad mišića ili u obliku igle koja se zabada u mišić. Zapis tih potencijala elektromiogram (EMG) omogućuje dijagnosticiranje neuromuskularnih bolesti i diferencijalnu… Nastavi čitati →
elektronistagmografija (grč. elektron jantar, nystazo kimati, grafo bilježiti), bilježenje spontanih ili provociranih titrajnih pokreta oka (nistagmusa). Titrajni pokreti oka induciraju el. potencijal u periokularno postavljenim elektrodama. Zapis tih potencijala, elektronistagmogram (ENG), omogućuje razlikovanje vrsta nistagmusa, analizu smjera, frekvencije i… Nastavi čitati →
elektroresekcija (grč. elektron jantar; lat. reseco odsjeći), operacija kojom se izvodi ekscizija i koagulacija tkiva s pomoću visokofrekventne el. struje. Može se izvesti i endoskopski (npr. transuretralna resekcija prostate).
elektroretinografija (ERG) (grč. elektron jantar, lat. retina mrežnica, grč. grafo bilježiti), bilježenje akcijskoga mrežničnog el. potencijala izazvanog svjetlosnim podraživanjem mrežnice. Omogućuje uvid u funkcionalno stanje fotoreceptora (štapića i čunjića). Daje patološke rezultate kod noćne sljepoće, pigmentne distrofije mrežnice, sljepoće za… Nastavi čitati →
elektrostimulacija, podraživanje tkiva ili organa el. strujom; izvodi se u dijagnostičke, terapijske i eksp. svrhe. E. mišića (elektrogimnastika) izvodi se kod atrofije mišića, e. srca kod poremećaja srčnog ritma i provođenja.
elektrošok, psihijatrijsko liječenje provođenjem struje kroz mozak. Rabi se u liječenju depresivnih psihoza, u maniji i shizofreniji. Uvođenjem medikamentne terapije (psihofarmaka) danas se sve manje rabi.
elektroterapija, primjena el. struje u liječenju. Obuhvaća liječenje niskofrekventnim strujama: galvanizaciju, faradizaciju, uporabu sinusoidnih struja, iontoforezu. Primjena visokofrekventnih struja ne spada u e. u užem smislu riječi, nego u dijatermiju, jer je njihov učinak toplinski. Elektrostimulacija i elektrokonvulzivna terapija… Nastavi čitati →
Elion, Gertrude Belle, američka biokemičarka i farmakologinja (New York, 23. I. 1918 – Chapel Hill, 21. II. 1999). Radila na sintezi niza novih lijekova protiv leukemije, autoimunih bolesti, herpesa, malarije, podagre, infekcija mokraćnoga trakta. … Nastavi čitati →
ELISA, krat. za engl. Enzyme-Linked Immuno Sorbent Assay, istraživačka metoda u imunologiji za otkrivanje antigena i protutijela.
embolija (grč. embolon klin), začepljenje arterija krvnim ugruškom (trombom), mjehurićima zraka (plina), kapljicama masti, amnijskom tekućinom ili drugim česticama. Začepljenje arterije prekida u njoj tijek krvi, što dovodi do ishemije tkiva te infarkta. Tromboembolija je najčešće posljedica bolesti zalistaka… Nastavi čitati →
embriologija (grč. embryon nerođen plod, logos znanost), dio biologije koji proučava postanak i razvoj zametka višestaničnih organizama, od začeća do rođenja. Obuhvaća blastogenezu (razvitak od začeća do nastanka osnova org. sustava) i organogenezu (razvitak organa). Opisna (deskriptivna) e. proučava… Nastavi čitati →
embriopatija (grč. embryon nerođen plod, pathos bolest), oštećenje zametka fizikalnim, kem. ili biol. agensima s posljedičnim anomalijama. Najjača izloženost zametka štetnom djelovanju jest u 6–7. tjednu trudnoće. Od fizikalnih agenasa napose valja spomenuti rendgensko zračenje, od kemijskih niz lijekova i… Nastavi čitati →
embriopatije i fetopatije (grč.), sve nenasljedne bolesti zametka (embrija) ili ploda (fetusa). Uzroci su najčešće bolesti majke (dijabetes, toksoplazmoza, rubeola, sifilis, alkoholizam), Rh-nepodudarnost, razni vanj. činitelji (rendgensko i radioaktivno zračenje), neki lijekovi koji imaju teratogeno djelovanje (npr. talidomid). Očituju se… Nastavi čitati →
embriotomija (grčki: embryon nerođen plod, tome rezanje) 1. Skupni naziv za sve porodničke operacije kojima se komada mrtav plod u maternici s izvlačenjem pojedinih dijelova, kada je porođaj nemoguć a život majke ugrožen (kraniotomija, dekapitacija, kleidotomija, evisceracija, disekcija). 2.… Nastavi čitati →
emenagogi (grč. emmenos mjesečni, agogos koji uzrokuje), sredstva za pospješivanje menstruacije (aloe, krotonovo ulje, rutvica, somina, šafran, ružmarin). Uzrokuju hiperemiju maternice ili svih zdjeličnih organa s posljedičnim krvarenjem sluznice maternice. Kod trudnice mogu izazvati pobačaj.
emergentne bolesti (lat. emergo izroniti), novootkrivene zarazne bolesti kao AIDS, SARS, ptičja gripa, ebola, hemoragijske groznice. Reemergentne bolesti su stare bolesti, za koje se vjerovalo da su iskorijenjene, a koje mogu opet zaprijetiti čovječanstvu ako se promijene ekološke, klimatske i… Nastavi čitati →
emetici (grč.), vomitivi, sredstva za izazivanje povraćanja. Djeluju refleksnim putem na želudac (npr. sapunica, alkaloidi ipekakuane) ili izravno na središte za povraćanje u produženoj moždini (npr. apomorfin). Primjenjuju se kod akutnih otrovanja.
emfizem (grč.), stanje kada organ sadrži više zraka nego obično (pluća) ili ako se zrak odn. plin nalaze u tkivu, gdje ih normalno nema. E. pluća trajno je proširenje alveolnih vodova zbog pucanja alveolnih stijenki, zbog čega je smanjena površina… Nastavi čitati →
Emin-paša, Mehmed (pr. ime Eduard Schnitzer), njem. liječnik i istraživač (Oppeln, Šleska, danas Opole, Poljska, 28. III. 1840 – Kanema, Kongo, 23. X. 1892). Najprije u tur. službi kao liječnik i guverner s Albanije. Od 1875.… Nastavi čitati →
empijem (grč.), nakupljanje gnoja u nekoj tjelesnoj šupljini ili šupljem organu. U pravilu popraćen znakovima teške infekcije (povišena tjelesna temperatura, tresavica i dr.). Gnoj se u empijemskoj šupljini može resorbirati, probiti prema van ili prema nekom drugom organu, a može… Nastavi čitati →
