GEOGRAFIJA I SRODNE ZNANOSTI I PODRUČJA
Čeleken (ili Çeleken), poluotok (nekad otok) na i obali Kaspijskoga jezera, Turkmenistan; o. 500 km2. Nastao nakon 1937. snižavanjem razine jezera. Ležišta nafte i zemnoga plina; mineralni izvori. Gl. naselje Čeleken (prerada nafte).
Čeljabinsk, gl. grad Čeljabinske oblasti, na i padinama Juž. Urala, Rusija, 140 km od granice s Kazahstanom; 1 084 000 st. Jedno od najvažnijih industr. središta Rusije; metalurgija (željezare, čeličane – 60% rus. proizvodnje čelika,… Nastavi čitati →
Čeljabinska oblast, oblast na JZ az. dijela Rusije; 87 900 km2, 3 678 200 st. Gl. grad Čeljabinsk, veći gradovi: Magnitogorsk, Zlatoust, Mias. Zauzima ugl. šumovite i padine Juž. Urala; prema I… Nastavi čitati →
Čeljuskin (rus. Mys Čeljuskin), rt na poluotoku Tajmir u Rusiji, najsjevernija kopnena točka Azije; na 77° 43′ N i 104°18’ E. Nazvan po rus. mornaričkom časniku S. I. Čeljuskinu, koji ga je otkrio 1742.
Čeljuskin, ekspedicija, sovjetska znanstvena ekspedicija s više od stotinu članova koja je pod vodstvom profesora → Otta Juljeviča Šmidta u srpnju 1933. otplovila parobrodom Čeljuskin u arktičke vode sa zadaćom da jednom plovidbom preplovi iz Murmanska u Vladivostok.… Nastavi čitati →
Čeljuskin, Semjon Ivanovič, ruski pomorac (XVIII. stoljeće). Za ekspedicije u Sjeverno ledeno more (Velika sjeverna ekspedicija, 1733–43) došao 1742. do najsjevernije točke azijskog kontinenta, rta na poluotoku Tajmir, po njemu nazvanoga rt Čeljuskin. Izradio kartu obale Tajmira.
Čeminac, naselje i središte istoimene općine, Osječko-baranjska županija, Baranja, 18 km sjeverno od Osijeka i 12 km jugoistočno od Beloga Manastira. Naselje ima 968, a općina 2909 stanovnika (2011). Leži na 89 m… Nastavi čitati →
Čepićko polje, isušeno jezero u zapadnom podnožju Učke, istočna Istra; 7 km2. Dno jezera je na 24 m nadmorske visine. Nastalo je tijekom ledenog doba nanosima poplavnih voda Boljunčice, kada se pretvorilo u jezero, koje se… Nastavi čitati →
Čepin, naselje i središte istoimene općine, Osječko-baranjska županija, Slavonija, 11 km jugozapadno od Osijeka. Leži na 94 m nadmorske visine. Naselje ima 9500, a općina 11 599 stanovnika (2011). Uz cestu i željezničku prugu Osijek–Vrpolje, uz paneuropski cestovni koridor… Nastavi čitati →
Čeremhovo, grad u j dijelu sr. Sibira, Irkutska oblast, Rusija; 73 600 st. Leži na Transsibirskoj željeznici, 129 km sz od Irkutska. Jedno od gl. središta proizvodnje ugljena u Irkutskom bazenu. Ind. (strojogradnja, kem. i prehr.,… Nastavi čitati →
Čerepovec, grad i pristanište na desnoj obali r. Šeksne, prije njezina utoka u Ribinsko jezero, oblast Vologda, sz Rusija; 318 800 st. Metalurgija (željezara i čeličana među najvećima u Rusiji); kem. ind., strojogradnja, brodogradnja, drvna i prehr.… Nastavi čitati →
Čerkasy (ukr. Čerkas’ka oblast’), oblast u sr. Ukrajini, 20 900 km2, 1 491 100 st. Gl. grad Čerkasy, veći gradovi Uman’, Smila. U i dijelu poplavna ravan uz sr. Dnjepar, na Z visočje… Nastavi čitati →
Čerkasy, grad i pristanište na Dnjipru (Dnjepru), gl. grad istoimene oblasti u sr. Ukrajini; 311 000 st. Leži na obali akumulacijskog jezera Kremenčuk, 161 km ji od Kijeva. Središte kem. ind. Strojogradnja, drvna i prehr. ind.… Nastavi čitati →
Čerkesk (do 1939. Batalpašinsk), grad u Rusiji, na gornjem Kubanu, u s podnožju Velikoga Kavkaza, gl. grad Karačajevsko-Čerkeske republike, 118 300 st. Želj. terminal, cest. križište. Kem., prehr., elektrotehn. ind., proizvodnja poljoprivr. strojeva. Muzeji, kazalište.
Černigiv, grad na S Ukrajine, na r. Desni, 124 km si od Kijeva, gl. grad istoimene oblasti; 312 000 st. Želj. i cest. križište. Ind. (proizvodnja sintetičkih vlakana, prehr., tekst., drvna, proizvodnja klavira). Zračna luka. Kult.… Nastavi čitati →
Černigiv, grad na S Ukrajine, na r. Desni, 124 km si od Kijeva, gl. grad istoimene oblasti; 312 000 st. Želj. i cest. križište. Ind. (proizvodnja sintetičkih vlakana, prehr., tekst., drvna, proizvodnja klavira). Zračna luka. Kult.… Nastavi čitati →
Černivci (ukr. Černivec’ka oblast’), oblast u jz Ukrajini, između Karpata i Dnjestra; 8100 km2, 940 800 st. Gl. grad Černivci. Miješano stanovništvo: Ukrajinci (3/4), Rusi, Poljaci, Židovi, Mađari, Rumunji, Moldavci. Sr. dijelom protječu Siret i… Nastavi čitati →
Černivci (rus. Černovci, rum. Cernăuţi, njem. Czernowitz), grad u jz Ukrajini, na gornjem Prutu, u podnožju Karpata, blizu ukr.-rum. granice, gl. grad istoimene oblasti; 260 000 st. Kult. i gosp. središte ukr. Bukovine. Ind. (tekst., prehr., drvna, kem.,… Nastavi čitati →
Černogorsk, rudarski grad u republici Hakasiji, uz gornji tok Jeniseja, u j Sibiru, Rusija; 79 700 st. Leži u području bogatom kamenim ugljenom. Proizvodnja robe za široku potrošnju. Rudarska visoka škola. Postao gradom 1936.
