GEOGRAFIJA I SRODNE ZNANOSTI I PODRUČJA
černozem (rus. černozëmy), vrsta vrlo plodna crnog tla u polusušnim stepskim područjima Euroazije (osobito u rus. stepama), Sjev. i Juž. Amerike.
České Budějovice, grad u juž. Češkoj, na utoku Malše u Vltavu, 120 km j od Praga, gl. grad Jihočeskog kraja; 99 600 st. Ind. (poznate pivovare; proizvodnja vozila, strojogradnja, proizvodnja olovaka i papira, prerada duhana). Prom.… Nastavi čitati →
Český Těšín, grad u si Češkoj (Severomoravský kraj), na lijevoj obali pogranične rijeke Olše (polj. Olza), 24 km si od Ostrave, na češ.-polj. granici nasuprot polj. Cieszynu; 26 330 st. Cest. križište. U okolici ležišta ugljena.… Nastavi čitati →
Česma ili Čazma, rijeka u središnjoj Hrvatskoj, duga 124 km, porječje 2608 km2. Lijevi pritok Lonje. Nastaje na južnim padinama Bilogore od nekoliko izvorišnih potoka, a u Lonju utječe kod sela Okoli, oko 10 … Nastavi čitati →
Češka šuma (češki: Český les, njemački: Oberpfälzer Wald), gorje u zapadnoj Češkoj i jugoistočnoj Njemačkoj; sjeverni, niži dio Šumave. Pruža se između Cheba i Fürth im Walda. Pretežno građena od gnajsa i granita. Najviši vrh Čerchov (1042 m). Šumovito, rijetko naseljeno područje.
Češki masiv, raščlanjen ravnjak u z dijelu Češke. Četverokutna je oblika, sastoji se od Češke zavale i rubnog sredogorja: na SI Sudeta, na SZ Rudne gore, na JZ Češke šume i Šumave, na J Muhlviertela i Waldviertela u Austriji,… Nastavi čitati →
Češko sredogorje (češ. České středohoří), vulkansko gorje u sz Češkoj, najviši vrh Milešovka (837 m); presijeca ga dolina Labe između gradova Litoměřice i Ústí nad Labem. Vinogradarstvo, voćarstvo. U podnožju termalni izvori.
Češko-moravska visočina (češ. Českomoravská vrchovina), gorje u središnjoj Češkoj, dugo 200 km, široko do 80 km, građeno od starih kristaličnih stijena. Pruža se od SI prema JZ i razdvaja Češku i Moravsku zavalu. Šumovit kraj prosječne visine 600–750… Nastavi čitati →
Čiatura, grad u sr. Gruziji, na r. Qvirili, u j podnožju Račijskoga grebena, u predgorju Velikoga Kavkaza, 50 km i od Kutaisija; 70 700 st. Središte nekoć jednog od najvećih svj. područja proizvodnje mangana (od 1879); danas ležišta gotovo iscrpljena.
Čikola, rijeka u Dalmaciji, lijevi pritok Krke, duga 48 km, porječje 837 km2. Izvire kraj Vrbe (491 m), sjeverozapadno od Muća. U gornjem toku naziva se Vrba. Teče prema sjeverozapadu širokom dolinom između Svilaje i… Nastavi čitati →
Čileanska zavala, podmorska zavala u ji Pacifiku, između hrpta Sala-y-Gómez na S i Čileanskog praga na J. S reljefno življeg dna uzdižu se pojedinačna vulkanska podmorska uzvišenja, a iznad mora izviruje Otočje Juana Fernándeza. Veće dubine (do oko 5000… Nastavi čitati →
Čileanski prag, široki podmorski hrbat u ji Pacifiku ispresijecan mnogobrojnim rasjedima, živog reljefa. Odvaja se od Istočnopacifičkog hrpta na JI prema Patagoniji.
Čileansko antarktičko područje (španj. Antártida Chileña), dio Antarktike između 53° i 90’ W (ponajprije Antarktički poluotok), na koji Čile polaže prava; 1 205 000 km2. Dijelom se preklapa s arg. i brit. teritorijem. Brojne istraž. postaje.
čilska salitra, mineral, natrijeva salitra, nitratin, natrijev nitrat, NaNO3; bijele boje, otapa se u vodi, kristalizira u heksagonskom (trigonskom) sustavu, obično se javlja kao inkrustacije i zrnati agregati u suhim krajevima (pustinja Atacama), ali se javlja i… Nastavi čitati →
Čiovo, otok u srednjodalmatinskoj otočnoj skupini, u splitskom arhipelagu, južno od kopna, Splitsko-dalmatinska županija; 29 km2, 5908 stanovnika (2011). Dug 15,3 km, širok do 3,5 km, duljina obale 43,9 km, koeficijent razvedenosto obale otoka… Nastavi čitati →
Čirčik (Çirçik), r. u i Uzbekistanu, desni pritok Sir-Darje, duga 155 km. Nastaje u z Tien Shanu spajanjem izvorišnih krakova Čatkala i Pskema. Bogata vodom; koristi se za proizvodnju el. energije (19 hidroelektrana) i natapanje.
Čirčik (Çirçik), r. u i Uzbekistanu, desni pritok Sir-Darje, duga 155 km. Nastaje u z Tien Shanu spajanjem izvorišnih krakova Čatkala i Pskema. Bogata vodom; koristi se za proizvodnju el. energije (19 hidroelektrana) i natapanje.
Čistopol’, grad u republici Tatarstanu i pristanište na Kujbiševskoj akumulaciji, pri utoku Kame u Volgu, 105 km ji od Kazana, z Rusija; 67 200 st. Remont brodova, prehr., drvna, kovinska ind. Visoka pedagoška škola, biol. institut. Osn. 1781.
Čita, gl. grad Čitinske oblasti u j Sibiru, Rusija, na utoku Čite u Ingodu, podno Jablonovskoga gorja; 320 000 st. Industr. središte (popravak lokomotiva, strojogradnja, tekst., kožarska, drvna ind.). Prom. križište na Transsibirskoj željeznici. Zračna luka. Kult.… Nastavi čitati →
Čita (rus. Čitinskaja oblast’), oblast u j Sibiru, Rusija; 431 500 km2, 1 265 900 st., ugl. Rusa, nešto Burjata i Evenka. Sastavni dio oblasti je i Aginski Burjatski okrug. Gl. grad Čita,… Nastavi čitati →
