GEOGRAFIJA I SRODNE ZNANOSTI I PODRUČJA
grom, kratkotrajan prasak vrlo jakog intenziteta koji prati munju (grmljavina). Nastaje zbog el. pražnjenja između oblaka međusobno ili oblaka i tla. Jakost el. polja u oblaku iznosi oko milijun volti po metru. Jačina struje groma u prosjeku je oko… Nastavi čitati →
Gronau, grad u Njemačkoj, sav. zemlja Nordrhein-Westfalen; 30 900 st. Leži uz granicu s Nizozemskom, 50 km sz od Münstera. Laka industrija. Prvi spomen starije jezgre (Epe) 1188. G. se spominje kao dvorac 1365. U XVIII. st. središte… Nastavi čitati →
Groningen, provincija na SI Nizozemske; 2347 km2, 578 400 st., gl. grad i gosp. središte Groningen. Leži uz estuarij r. Ems i granicu s Njemačkom; uključuje otok Rottumeroog u Frizijskom otočju. Prekrivena kratkim rijekama i kanalima… Nastavi čitati →
Groningen, gl. grad istoimene provincije, sjeveroist. Nizozemska; 178 100 st. Najveći grad sjev. Nizozemske. Leži na r. Hunze; čvorište guste mreže kanala, pristanište je Eemskim kanalom (25 km) povezano sa zaljevom Dollart u Sjev. moru. Prehr., duhanska ind.,… Nastavi čitati →
Groote Eylandt, otok u zap. dijelu zaljeva Carpentaria, Northern Territory, Australija; 2260 km2. Najveće naselje Angurugu, oko 850 st. Od poluotoka Arnhem Land udaljen 50 km. Građen od pješčenjaka; jedno od najvećih nalazišta manganove rude na svijetu.… Nastavi čitati →
Grootfontein, grad na SI Namibije, 360 km si od Windhoeka, regija Otjozondjupa; 17 800 st. Oko 50 km udaljen od bogatih nalazišta bakrene i olovne rude. U okolici stočarstvo, uzgoj ukrasnih stabala. Prehr. ind. Polazište želj. pruge sjeveroist.… Nastavi čitati →
Grosser Aletsch → Aletschgletscher
Grosser Belchen → Grand Ballon
Grosseto, provincija u regiji Toskani, središnja Italija; 3879 km2, 212 000 st. Unutrašnjost gorovita. Slikoviti krajolici, mnogobrojni stari gradići. Gl. i najveći grad Grosseto leži u plodnoj dolini r. Ombrone. Poljoprivr. područje (vinova loza, masline, duhan).… Nastavi čitati →
Grosseto, gl. grad istoimene provincije u regiji Toskani, Italija, 13 km udaljen od obale Tirenskog mora, uz r. Ombrone; 69 700 st. Trg. središte poljoprivr. okolice. Leži na želj. pruzi Rim–Pisa. Grad. zidine iz XVI. st., roman. katedrala… Nastavi čitati →
Grossglockner, najviši vrh Visokih Tura (dio Ist. Alpa) i Austrije, na granici sav. zemalja Tirola i Koruške; 3798 m. Sa snježnog vrha spušta se jedan od najvećih eur. ledenjaka – Pasterze. I od vrha turist. cesta Grossglockner–Hochalpenstrasse, odvojak vodi do podnožja ledenjaka.
Groton, grad u sav. državi Connecticut, SAD; 41 tis. st.; na ist. obali estuarija r. Thames (zaljev Long Island). Veliko gradilište podmornica (General Dynamics); amer. podmornička baza. Proizvodnja med. opreme; farmaceutska ind. Ribarska flota. Sveučilište. U G. je… Nastavi čitati →
Grotta Azzurra, špilja na otoku Capriju, nedaleko od Napulja, Italija. Dostupna samo s mora kroz otvor velik oko 1 m. Unutrašnjost je eliptična oblika, 50 m duga, 30 m široka (najveća širina) i 12 m visoka; dubina vode u… Nastavi čitati →
Grottaferrata, grad i ljetovalište u Italiji, regija Lacij, 15 km ji od Rima; 17 300 st. Turizam; mnogobrojni hoteli. Škola grč. paleografije. Opatija iz XI. st. (Domenichinove freske, XVII. st.), knjižnica.
GROWIAN, njem. kratica za Grosse Windenergieanlage (veliko postrojenje za energiju vjetra), postrojenje za iskorištavanje energije vjetra u el. energiju postavljeno u pokrajini Schleswig-Holsteinu u Njemačkoj (1983). Iskustva s G. koristila su se za izgradnju manjih naprava za korištenje snage vjetra na Helgolandu.
Grozni (rus. Groznyj), gl. grad Republike Čečenije, Ruska Federacija; 238 800 st. Leži na rijeci Sunži, pritoku r. Terek, na sjev. obroncima Kavkaza. Gl. industr. središte najbogatijeg naftnog područja Rusije (rafinerije, kovinska i kem. ind). Željeznicom i naftovodima povezan… Nastavi čitati →
Grubaš, Antun, hrv. kartograf i hidrograf (Perast, pol. XVIII. st. – Venecija, XIX. st.). Izrađivao hidrografske zemljovide Jadrana. Autor priručnika za plovidbu Jadranom (Nuovo Costiere del mare Adriatico, 1833), opisao plovidbene značajke Jadranskog mora.
Grude, grad na ist. rubu Imotsko-bekijskog polja u zap. Hercegovini; 4200 st. Prom. križište uz cestu Mostar–Široki Brijeg–Imotski, blizu granice s Hrvatskom (međunar. prijelaz Gorica ili Vinjani Donji). Upravno središte istoimene općine (220 km2, o. 16 … Nastavi čitati →
Grudziądz, grad u sjev. Poljskoj, vojvodstvo Kujawsko-Pomorskie, na r. Wisłi 210 km sz od Varšave; 99 800 st. Važno pristanište i želj. križište u pov. pokrajini Pomeraniji. Proizvodnja poljoprivr. strojeva, ljevaonice, pilane, tekstilna, kem. i prehr. ind. Grad… Nastavi čitati →
