GEOGRAFIJA I SRODNE ZNANOSTI I PODRUČJA
Hatteras, istaknuti rt u sav. državi North Carolina, SAD. Nalazi se na istoimenom otoku, jednom u nizu niskih priobalnih otoka koji zatvaraju prostranu lagunu Palmico Sound. Ispred rta H. plićaci i često nevrijeme čine plovidbu opasnom. Svjetionik (dovršen 1870,… Nastavi čitati →
Haud, pokrajina u ist. Etiopiji (si od Ogadena) i sjev. Somaliji (Somalilandu). Stepska visoravan (o. 65 000 km2) nagnuta od SZ (1200 m n. m.) k JI (450 m n. m.). Tradic. pokrajina Somalijaca; u… Nastavi čitati →
Haugesund, grad i luka u jugozap. Norveškoj, provincija Rogaland; 40 300 st. Ribarsko središte; prehr. ind. Brodogradnja, gradnja i opskrba platformi, prihvat (plinovod) i distribucija prir. plina iz podmorja, tekst. ind, u blizini (o. Karmøy) najveća eur. tvornica… Nastavi čitati →
Hauraki, prostran zaljev na ist. obali sjev. dijela Sjevernog otoka (North Island), Novi Zeland. Obala razvedena, više otoka. Na zap. obali zaljeva je aucklandska luka Waitemata.
Haushofer, Karl, njemački general i geograf (München, 27. VIII. 1869 – Pähl, 10. III. 1946). Profesionalni vojnik, od 1908. do 1910. na vojnim misijama u Japanu i drugdje u Aziji, 1913. doktorirao na temu japanske… Nastavi čitati →
Haut-Rhin, dep. u ist. Francuskoj, uz granicu s Njemačkom i Švicarskom, regija Alsace; 3525 km2, 734 300 st., gl. grad Colmar. Dep. se proteže između Rajne na I i Vogeza na Z. Šumovita i jezerska pokrajina… Nastavi čitati →
Haute-Corse, dep. u Francuskoj (osn. 1976), sjev. dio Korzike, 4666 km2, 161 200 st., gl. grad Bastia. Gorovit, u unutrašnjosti otoka vrhovi preko 2500 m n. m. Poljoprivreda (masline, vino), turizam. Dobro je očuvan korzički jezik.
Haute-Garonne, dep. u jugozap. Francuskoj, regija Midi-Pyrénées; 6309 km2 , 1 149 500 st., gl. grad Toulouse. Okosnicu dep. čini dolina r. Garonne kojom prolaze važne prometnice i u kojoj su najveći gradovi: Saint-Gaudens, Muret… Nastavi čitati →
Haute-Loire, dep. u juž. dijelu sred. Francuske, regija Auvergne; 4977 km2, 218 400 st., gl. grad Le Puy. Gorovit kraj u Središnjem masivu kojim protječu gornji tokovi Loire i Alliera. Središte naseljenosti je dolinsko proširenje Loire… Nastavi čitati →
Haute-Marne, dep. u sjeveroist. Francuskoj, regija Champagne-Ardenne; 6211 km2, 191 200 st., gl. grad Chaumont. Na J je sjeveroist. dio vapnenačkog ravnjaka Langres na kojem izviru r. Aube, Marna i Meuse. Marna otječe na S sredinom… Nastavi čitati →
Haute-Normandie, regija u sjev. Francuskoj, obuhvaća dep. Eure i Seine-Maritime; 12 318 km2, 1 810 200 st., gl. grad Rouen. Pretežito nizinsko područje uz r. Seinu u Pariškom bazenu, na S nizina uz obalu… Nastavi čitati →
Haute-Saône, dep. u ist. Francuskoj, na S regije Franche-Comté; 5360 km2, 235 000 st., gl. grad Vesoul. Prostire se uz gornji tok Saône, te uz njezin pritok Ognon koji čini jugozap. i juž. granicu dep. Šumoviti… Nastavi čitati →
Haute-Savoie, dep. u ist. Francuskoj, u predalpskom i alpskom području, uz granicu sa Švicarskom i Italijom; 4388 km2, 641 000 st., gl. grad Annecy. Turizam je najvažniji izvor prihoda. Na S dep. izlazi na Ženevsko jezero… Nastavi čitati →
Haute-Vienne, dep. u zap. dijelu sred. Francuske, regija Limousin; 5520 km2, 357 500 st., gl. grad Limoges. Brežuljkasta visoravan Limoges ispresijecana tokovima. Pretežito poljoprivr. kraj; prehr., kožna i tekst. ind. Ležišta kaolina; proizvodnja porculana. Limoges je… Nastavi čitati →
Hautes-Alpes, dep. u jugoist. Francuskoj, na S regije Provence-Alpes-Côte-d’Azur, uz granicu s Italijom; 5549 km2, 124 000 st., gl. grad Gap. Nalazi se u Alpama, u gornjem porječju r. Durance. Brojne slikovite alpske doline okružene su… Nastavi čitati →
Hautes-Pyrénées, dep. u jugozap. Francuskoj, regija Midi-Pyrénées; 4464 km2, 226 800 st., gl. grad Tarbes. Leži u sred. dijelu Pireneja (teško prijelazni prijevoji, vrhovi viši od 3000 m), uz granicu sa Španjolskom. Brze tekućice iskorištavaju se… Nastavi čitati →
Hauts-de-Seine, dep. u Francuskoj, regija Île-de-France; 176 km2, 1 493 600 st., gl. grad Nanterre. Dep. u zap. dijelu Velikog Pariza; rezidencijalna i industr. predgrađa Colombes, Courbevoie, Nanterre, Levallois-Perret, Puteaux, Rueil-Malmaison, Saint-Cloud, Sèvres i Meudon.
Haüy, René Just, francuski mineralog (Saint-Just-en-Chaussée, 28. II. 1743 – Pariz, 3. VI. 1822). Brat Valentina. Smatraju ga osnivačem kristalografije; pretpostavio pravilnu unutarnju građu kristala.
Havaji ili Havajsko otočje (engl. Hawaii), otočna skupina u Polineziji i sav. država SAD-a, o. 3500 km jz od San Francisca; 16 636 km2, 1 281 200 st. Gl. i najveći grad i luka je… Nastavi čitati →
Havana (španj. La Habana), gl. grad i najvažnija luka Kube, provincija Ciudad de La Habana; 2,2 mil. st., aglomeracija 2 402 400 st. Leži na sjeverozap. obali Kube, u zaljevu Habana, koja je povezana uskim kanalom (Canal del… Nastavi čitati →
