GEOGRAFIJA I SRODNE ZNANOSTI I PODRUČJA
Hermon (Hermon Mt., arap. Jabal ash-Shaykh), vrh u planinskom lancu Anti-Lebanon na sirijsko-libanonskoj granici; 2814 m (najviši vrh na ist. obali Sredozemnoga mora). Izvorišni prostor r. Jordan. U prošlosti poznat pod nazivima Sirion i Senir. Rekreacija (skijanje).
Hermopolis (egip. Khmunu grad osmog), drevni egip. grad u sr. Egiptu, 300 km j od Kaira, današnji Al-Ašmunain. Kultno sjedište boga Thota. Sačuvani su ostaci njegova hrama te graditeljsko naslijeđe iz grč.-rim. i kršć. vremena.
Hermosillo, gl. grad sav. države Sonore, sjeverozap. Meksiko, na r. Sonori i ušću r. San Miguel, 105 km od Kalifornijskog zaljeva; 685 300 st. Smješten na Pacifičkoj autocesti. Želj. prugom povezan s lukom Guaymas na obali Kalifornijskog zaljeva. Trg.… Nastavi čitati →
Hermoúpolis (novogrč. Ermoúpolis), grad i gl. luka na ist. obali otoka Sír(os)a (otočna skupina Cikladi), Grčka; 12 100 st. Upravno središte okruga Kykládos. Tvornica pamuka. Trg. i turist. središte. Sjedište grč. ortodoksne eparhije i rimokat. nadbiskupije. Osnovali ga 1821. grč.… Nastavi čitati →
Hernád (slovač. Hornád), r. u središnjoj Europi, protječe kroz Slovačku i Mađarsku, duga 266 km. Izvire u ist. dijelu središnje Slovačke, u sjeveroist. Mađarskoj utječe u r. Sajó (pritok Tise).
Herne, grad u Nordrhein-Westfalenu, zap. dio središnje Njemačke; 173 500 stan. Luka na ist. kraju kanala Rhein–Herne, koji se ondje spaja s kanalom Dortmund–Ems. Grad se smjestio u Ruhrskoj industr. oblasti. Kem., tekst., elektron. ind.; proizvodnja čelika i strojeva.… Nastavi čitati →
Herson, oblast u juž. Ukrajini; 28 461 km2, 1,1 mil. st. Najrjeđe naseljena oblast u Ukrajini. Pruža se duž obala Crnoga i Azovskoga mora, jezera Sivaš i donjeg toka r. Dnjepar. Gl. grad Herson (350 000 st.).… Nastavi čitati →
Herson (također Kherson), grad i adm. središte istoimene oblasti u juž. Ukrajini; 304 000 st. Luka na desnoj obali Dnjepra, 25 km od njegova utoka u Crno more. Ind. strojeva (os. poljoprivrednih), građev. materijala, tekstila i prehr. proizvoda Brodogradilište; rafinerija… Nastavi čitati →
Hersonez Kimbrijski, ant. naziv za poluotok na S Germanije; danas područje danskog poluotoka Jyllanda, te njem. sav. države Schleswig-Holstein.
Herstal (franc. Héristal), grad u provinciji Liège, ist. Belgija; 36 600 st. Leži na Albertovu kanalu (Liège–Maastricht) i r. Meuse. Danas važno industr. predgrađe Liègea. Ind. oružja (vodeća u Belgiji), metalurgija, elektron. (računala) ind., tvornica motocikala, motora za zrakoplove. Rodno… Nastavi čitati →
Herstmonceux (također Hurstmonceux), grad u grofoviji East Sussex, juž. Engleska, 14 km si od Eastbournea; 2246 st. U dvorcu Herstmonceux (1444) bila je kralj. zvjezdarnica Greenwich od 1948–90. (danas na Sveučilištu u Cambridgeu). Crkva Svih Svetih iz XII. st.
Hertford, adm. središte grofovije Hertfordshire i trgovište u jugoist. Engleskoj, 35 km s od Londona; 21 800 st. Leži na r. Lea. Tiskarska ind., proizvodnja piva, četki i kistova. Ostaci dvorca s normanskim tornjem. Mjesto prvog crkv. sabora koji… Nastavi čitati →
Hertfordshire, grofovija u jugoist. Engleskoj; 1 634 km2, 1 050 800 st. Gl. grad Hertford. Obuhvaća dio Londonske zavale s krednim brežuljcima (Chiltern Hills) na SZ. Važnije r.: Lea na I, Colne na Z. Juž. rubno područje… Nastavi čitati →
Herzliyya, grad na obali Sredozemnoga mora, u zap. dijelu središnjeg Izraela, na S metroplitanskog područja Tel Aviv–Jaffa, 56 km sz od Jeruzalema; 84 900 st. Osn. 1924, nazvan po → Theodoru Herzlu. Razvoj prvobitnog naselja, oko 4… Nastavi čitati →
Hessen, sav. država u zap. dijelu središnje Njemačke; 21 114 km2, 6 105 200 st. Gl. grad Wiesbaden. Obuhvaća dio Gornjorajnske nizine i Njem. sredogorja (Taunus i Vogelsberg u središnjem dijelu te Odenwald i… Nastavi čitati →
Hessensko gorje, šumovito pobrđe u Njemačkoj, između Rajnskoga gorja na Z i Tirinške šume na I. Građeno pretežno od pješčenjaka, s naslagama bazalta. Najviši dijelovi Rhön (Wasserkuppe, 950 m) i Vogelsberg (Taufstein, 774 m). Mnogobrojni vodeni tokovi.
Hettner, Alfred, njem. geograf (Dresden, 6. VIII. 1859 – Heidelberg, 31. VIII. 1941). Prof. geografije u Heidelbergu. Kritičkim radovima utjecao na oblikovanje moderne njem. geografije. God. 1895. pokrenuo geografski časopis Geographische Zeitschrift. Posebno važan… Nastavi čitati →
Hettstedt, grad u sav. državi Sachsen-Anhalt, na ist. rubu Harza, u dolini r. Wipper, sz od Hallea, Njemačka; 17 621 stan. Elektrotehn. ind., proizvodnja aluminija. Spominje se već 1046. Razvio se s poč. iskorištavanja rudnika bakra (od kraja… Nastavi čitati →
Heves, županija u sjev. Mađarskoj; 3637 km2, 325 tis. st. Gl. grad Eger (57 000 st.). Rijeke Tarna i Lasko. Gorja Mátra (najviši vrh Kékes, 1015 m; najviši vrh Mađarske), Bükk (959 m) i Zemplén… Nastavi čitati →
Hevros (novogrč. Évros), okrug u Grčkoj, regija Ist. Makedonija i Tracija; 4242 km2, 152 700 st. Gl. grad Aleksadroúpolis (50 000 st.).