GEOGRAFIJA I SRODNE ZNANOSTI I PODRUČJA
Hiiumaa ili Hiuu (rus. Hiuma, šved. Dagö, njem. Dagden), otok i adm. jedinica u skupini zapadnoestonskih otoka arhipelaga Muhu u Baltičkome moru (1018,5 km2, 11 500 st.), sz od Riškoga zaljeva. Obuhvaća istoimeni otok (980 km2),… Nastavi čitati →
Híj, hrv. naziv grč. otoka → Khíosa.
hijaline stijene (grč. hyalos staklo), magmatske efuzivne stijene nastale naglim hlađenjem lave pri čemu nastaju amorfne i staklaste (hijaline) strukture. Najpoznatije h. s. su vulkanska stakla: plovućac, opsidijan, smolinac.
Hildesheim, grad u saveznoj zemlji Niedersachsen (Donja Saska), Njemačka (103 500 stanovnika). Ima bogatu kulturnu i spomeničku baštinu. Godine 1985. katedrala i crkva St. Michaela uvrštene su na popis UNESCO-ove zaštićene svjetske kulturne baštine. Razvijene su elektronička… Nastavi čitati →
Hilla ili Al-Hillah, grad u namjesništvu Babilu, Irak (573 000 st.), 95 km j od Bagdada na rukavcu r. Eufrat. Želj. središte na pruzi Basra–Bagdad te riječna luka. Osn. u XII. st.; u blizini se nalaze ruševine Babilona.
Hilmand ili Helmand, r. u Afganistanu, duga 1110 km. Izvire u planinskom području Koh-i-Baba, a zatim protječe kroz pustinjsko-stepsko područje jugozap. Afganistana do močvarnog područja Seistana u blizini iransko-afg. granice.
Hilo, gl. grad sav. države Hawaii, SAD (43 200 st.), na istoimenoj obali zaljeva. Trg., ribarsko i turist. središte; trgovina orhidejama. U blizini vulkan Kilauea, jedan od najaktivnijih u NP Hawaii Volcanoes.
Hilversum, grad u zap. dijelu Nizozemske u provinciji Noord-Holland (83 800 st.) Danas ji predgrađe Amsterdama. Telekomunikacijski centar.
Himachal Pradesh, indij. sav. država (od 1971), na sjev. dijelu države (površine 55 673 km2, 6 438 500 st.). Čini je pretežno planinsko područje visine i do 6700 m s ostacima ledenjačkih dolina. Rijeke… Nastavi čitati →
Himalaja ili Himalaya (sanskrt. boravište snjegova), planinski sustav u Aziji između nizina Inda i Gangesa na J i Tibetanskog visočja na S. Pruža se od Z prema I u duljini od gotovo 2500 km, prosječne širine o. 300 km. Na… Nastavi čitati →
Himeji, grad i luka na otoku Honshűu, prefektura Hyôgo, Japan, 50 km z od Kobea (485 500 st.) Industr. središte, visoka tehnologija. U XVI. st na mjestu utvrde iz XIV. st. podignut je dvorac koji je 1993. zbog… Nastavi čitati →
Hinchinbrook, otok ispred sjeveroist. obale sav. države Queensland, Australija; 39,3 km2. Netaknuta priroda, veličanstvene plaže. Dio istoimenoga otočnog nac. parka Hinchinbrook Island. Pristup otoku omogućen je ograničenom broju posjetitelja, smještaj u kućicama na stablima u Cape Richardsu.
Hindmarsh, jezero u sav. državi Victoriji, Australija, površine 122 km2.
Hindukuš (Hindu Kush), planinski lanac u sr. Aziji. Naziv vjerovatno potječe od opasnih prijevoja. U vrijeme Aleksanda III. Velikog masiv se nazivao Caucasus Indicus. Pruža se u smjeru JI–SZ u duljini od o. 800 km, prosj. širine 350… Nastavi čitati →
Hindustan, stari perzijski naziv za Indijski potkontinent, a posebno za područje uz rijeku Ganges. Danas je to naziv za područje u sjevernoj Indiji, između Himalaje na sjeveru i planine Vindhje (Vindhye) i rijeke Narmade na jugu. Jedno od najgušće… Nastavi čitati →
Hingan, Mali (pinyin Xiao Hinggan Ling), 500 km dug šumovit planinski masiv na granici Kine i Rusije, i od Velikog Hingana. Najviši vrh 1150 m. Ležišta olova, zlata i ugljena.
Hingan, Veliki (pinyin Da Hinggan Ling), 1200 km dug planinski masiv na SI Kine, najviši vrh 2034 m. U građi dominira granit. Sjev. dio masiva je šumovit, dok se na J šumska područja izmjenjuju sa stepama. Ležišta željezne rude, ugljena i zlata.
Hinnøya ili Hinnøy, otok u Norveškom moru, Norveška. Površinom od 2196 km2 najveći otok u skupini Vesteralen.
