GEOGRAFIJA I SRODNE ZNANOSTI I PODRUČJA
Kaposvár, gl. grad županije Somogy (6035 km2, 330 600 st), na JZ Mađarske; 67 000 st. Leži na r. Kaposu i staroj želj. pruzi Budimpešta–Rijeka. Kult., trg. i industr. središte poljoprivr. okolice (raž, krumpir, duhan,… Nastavi čitati →
Kapovac, također Kapavac, najviši vrh Krndije; 792 m.
Kaprije, otok u sjevernodalmatinskoj otočnoj skupini u središnjem dijelu šibenskog arhipelaga, Šibensko-kninska županija; 7 km2, 189 stanovnika (2011). Administrativno pripada gradu Šibeniku. Pruža se u smjeru sjeverozapad–jugoistok (dinarski smjer pružanja), između otokâ Kakana i Zmajana; dug 7… Nastavi čitati →
Kaptol, naselje i središte istoimene općinske, Požeško-slavonska županija, Slavonija, 13 km sjeverno od Požege. Leži podno Papuka na 338 m nadmorske visine. Naselje ima 1409, a općina 3472 stanovnika (2011). Župna crkva sv. Petra i… Nastavi čitati →
Kapuas, r. na Z otoka Bornea, Indonezija, duga o. 1140 km. Izvire u gorju Kapuas Hulu u sred. dijelu otoka i teče prema JZ, te se prostranom, močvarnom deltom ulijeva u Južnokin. more nedaleko od grada Pontianaka. Plovna za… Nastavi čitati →
kar (njem.), uvala u ledenjačkim dijelovima visokih planina.
Kara ili Firat Nehri, Crni Eufrat, jedan od dvaju velikih izvorišnih krakova r. Eufrat, dug 450 km. Zajedno s drugim krakom, Muratom, spušta se s Armenskog visočja u Turskoj i teče općenito prema Z u nizu dolinskih proširenja odvojenih… Nastavi čitati →
Kara-Balta, grad u oblasti Çui (20 200 km2, 818 tis. st.), na S Kirgistana; 62 800 st. Leži u rudama bogatom području, o. 50 km z od Biškeka. Industr. središte (prerada uranove rude, odvajanje urana od grafita).
Kara-Bogaz-Gol (također Garabogazköl Aylagy), plitak zaljev na SZ Turkmenistana, na ist. obali Kaspijskog jezera, površine između 12 000 i 13 000 km2, prosječne dubine o. 10 m. Razina zaljeva niža je o. 4 m od razine… Nastavi čitati →
Karabük, gl. grad istoimene provincije (4074 km2, 214 500 st.) na r. Yenice, sjeverozap. Turska; 97 500 st. Prevladava teška ind.; koksare, visoke peći, ljevaonice, kem. ind. (sumporna kiselina i fosfati). Godine 1940. otvorena prva… Nastavi čitati →
Karachi, glavni grad provincije Sind (140 914 km2, 35 994 100 st.), na J Pakistana; 11 627 400 st. Najveća luka Pakistana (izvoz sirovog pamuka, vune, kože i krzna te žitarica), leži… Nastavi čitati →
Karačajevo-Čerkezija, republika u jugozap. Rusiji; 14 277 km2, 441 400 st. Obuhvaća dio zap. Kavkaza i Prikavkazja. Šumovit prostor. Turizam. Poljoprivreda; stočarstvo. Rudarstvo (manja nalazišta ugljena). Prehr. ind. Gl. grad: Čerkesk (117 tis. st.).… Nastavi čitati →
Karadžica, planina jz od Skoplja, Makedonija. Najviši vrh Karadžica, 2473 m.
Karaganda (kazački Qaraghandy), gl. grad istoimene oblasti (428 000 km2, 1 257 300 st.), u sred. Kazahstanu; 413 600 st. Industr. i prom. središte, leži u bazenu bogatom ugljenom i volframovom rudom. Prerada željezne… Nastavi čitati →
Karaginski otok, rus. otok u Beringovu moru, površine o. 2000 km2. Leži o. 50 km i od sjev. obale poluotoka Kamčatke, najviši vrh 957 m. Hladna klima, prekriven tundrom. Uzgoj krznaša, ribolov.
Karaj, grad na S Irana, u provinciji Tehrân, o. 35 km sz od Teherana; 1 449 000 st. Leži na juž. obroncima planine Elburs, na r. Karaj, na gl. prom. pravcu koji povezuje gl. grad Teheran s… Nastavi čitati →
Karakalpačka republika (Karakalpakstan), najveća republika u sjeverozap. Uzbekistanu, s i sz od Aralskog jezera; 164 900 km2; 1 635 700 st. Na I obuhvaća zap. dio pustinje Kizilikum, u sred. dijelu nalazi se delta… Nastavi čitati →
Karakorum, mong. naselje na gornjem toku r. Orhon (sr. Mongolija); ostaci nastamba iz VIII. st.; u XIII. st. pov. prijestolnica (Harhorin) Džingis-kana i njegova sina Ogotaja koji gradi bedeme i veliku carsku palaču; za Kublaj-kana prijestolnica seli u Peking.
Karakorum ili Karakoram (turkijski Crno gorje), planinski sustav u Juž. Aziji; najviši vrh K2 ili Godwin Austen (8611 m). Mnogobrojni ledenjaci. Preko Karakorumskog prijevoja (5658 m) vodi cesta koja povezuje Kashmir i Sinkiang-Uighur.
