GEOGRAFIJA I SRODNE ZNANOSTI I PODRUČJA
Kitira (grč. Kíthira), najjužniji otok u Jonskome moru, Grčka; 277 km2, o. 3500 st. Leži 13 km j od kopnenoga dijela Grčke (rt Malea, Peloponez). Najveće naselje Kitira. Dug 34 km, širok 19 km. Unutrašnjost brdovita (najviša… Nastavi čitati →
Kitwe, grad u provinciji Copperbelt, 290 km s od Lusake, sjev. Zambija, juž. Afrika; 406 100 st. (2. po veličini u Zambiji). Smjestio se nedaleko od r. Kafue i granice s DR Kongo. Vodeći rudarski (bakar) i industr.… Nastavi čitati →
Kitzbühel, gradić u Tirolu, 77 km si od Innsbrucka, zap. Austrija; 8700 st. Smjestio se u Kitzbühelskim Alpama (Kitzbühel Alpen), na juž. padinama Kitzbüheler Horna (1998 m), na nadm. visini od 762 m. Turizam; zimovalište (skijanje) i lječilište s… Nastavi čitati →
Kitzingen, grad na S sav. zemlje Bayern (Bavarska), juž. Njemačka; o. 20 000 st. Smjestio se na r. Majni. Proizvodnja i trgovina vinom. Elektrotehn. ind.; proizvodnja boja, strojeva. Turizam. Ostaci grad. utvrda. Grad. vijećnica iz XVI. st. Srednjovj.… Nastavi čitati →
Kivu, jezero na granici afr. država Ruande i DR Kongo, 1460 m n. m.; 2699 km2. Dugo 97 km, širo. 48 km. Prosječna dubina jezera 220 m, maksimalna 475 m. Nastalo u razdoblju pleistocena (prije o. 2,5… Nastavi čitati →
Kizel, grad u Permskoj oblasti, 145 km si od Perma, zap. dio središnje Rusije; 21 900 st. Smjestio se na zap. padinama Urala, na obali r. Kizel. Industr. središte u Kizelskom ugljenom bazenu (1998. prestala ekspolatacija). Proizvodnja rudarske… Nastavi čitati →
kizerit (po njem. prirodoslovcu D. G. Kieseru /1779–1862/), gorka sol, mineral, MgSO4 • H2O; kristalizira u monoklinskom sustavu, vezan uz evaporitna ležišta soli.
Kizil (do 1918. Belocarsk, 1918–26. Hem-Beldyr), gl. grad republike Tuve, jug Sibira, Rusija (Azija); o. 88 000 st. Smjestio se blizu sutoka Velikog i Malog Jeniseja. Industr. i kult. središte. Drvna (namještaj), prehr. i tekst. ind.; prerada kože. Institut… Nastavi čitati →
Kizil Adalar, otočna skupina u ist. dijelu Mramornog mora, 24 km j od Istanbula, Turska; 14 km2, o. 20 000 st. Sastoji se od devet malih otoka; veći su Büyükada, Heybeliada, Burgazadasi i Kinaliada. Turizam (ljetovalište).… Nastavi čitati →
Kizilkum, pustinja u sred. Aziji, proteže se juž. dijelom Kazahstana i sjev. Uzbekistana; o. 300 000 km2. Nalazi se ji od Aralskoga jezera, između dolina r. Sir Darje i Amu-Darje. Većinom pješčana. Vrlo oskudna vegetacija. Stočarstvo… Nastavi čitati →
Kızılırmak (u prijevodu: Crvena rijeka; u antici Halys /Slana rijeka/), rijeka u središnjoj Turskoj, duga 1150 km (najduža u Turskoj), porječje 77 130 km2. Protječe središnjim i sjevernim dijelom gorovite provincije Çorum. Izvire u sjevernom planinskom području… Nastavi čitati →
Kjahta, grad na J Rusije, u republici Burjatiji, nedaleko od granice Rusije i Mongolije; 18 100 st. Tekt. i drvna ind.; proizvodnja obuće. Muzej; planetarij. Crkve iz XIX. st. Tijekom XVIII. st. središte trgovine s Kinom.
Kjølen (šved. Kölen), planinski lanac i plato na S Skandinavskoga poluotoka. Većinom se nalazi na teritoriju Norveške, gdje se proteže od rta Nordkapp (najsjevernije točke Europe) do jugozapadnoga dijela zemlje; obuhvaća i sjeverozapad Švedske. Najviši vrh lanca je → … Nastavi čitati →
Kjustendil, grad i upr. središte istoimene regije, 69 km jz od Sofije, jugozap. Bugarska; 47 900 st. Trg. i kult. središte. Termalni mineralni izvori (posjećivao ih rim. car Trajan u I. st.); turizam. Tekst., prehr. i duhanska ind. Uzgoj… Nastavi čitati →
Kladanj, naselje i općina u ist. Bosni, Bosna i Hercegovina. 4900 st. Općina je smještena u podnožju planine Konjuh uz r. Drinjaču. U neposrednoj blizini naselja nalazi se izvor poznate mineralne “muške vode”.
Kladno, grad u Češkoj, si od Praga, Středočeský kraj; 71 100 st. Nastao spajanjem naselja Kladna i Buštehrada 1842. Smjestio se u nekoć bogatom bazenu ugljena i željeza. Danas ind. kablova i prerade polugotovih i gotovih kovinskih proizvoda.
Klagenfurt (hrv. Celovac), gl. grad sav. države Koruške, juž. Austrija. 89 700 st. Na r. Glan, i od jezera Wörther i s od Karavanki. Osn. u XII. st., a u XIV. dolazi pod vlast Habsburgovaca. Gl. grad Koruške od 1518.… Nastavi čitati →
Klaipëda (njem. Memel), grad i luka u Litvi, u oblasti Klaipedos (5746 km2; 383 300 st.) 193 900 st. Sred. XIII. st. staru utvrdu razorili Teutonci i osnovali Memelburg. Grad i okolno područje ulazi poslije u sastav Ist.… Nastavi čitati →
