GEOGRAFIJA I SRODNE ZNANOSTI I PODRUČJA
Krbava, rijeka ponornica u Krbavskome polju, Ličko-senjska županija; duga 20 km, porječje 533 km2. Izvire u jugoistočnome dijelu Krbavskoga polja, u blizina sela Visuć. Ponire uz rub središnjega dijela Krbavskoga polja. U ljetnim mjesecima često presuši.
Krbavica, r. ponornica u Krbavskom polju; duga 13,5 km. Izvire iz Dragaševa vrela na sz rubu Krbavskog polja. Ponire u ponoru Vidrovcu j od Debelog Brda. Vodu prima iz Bunićkog i Šalamuničkog potoka te iz vrela Zelene pećine.
Krbavsko polje, polje u kršu, podno Plješevice, Lika; 67,3 km2. Na 626–740 m nadmorske visine. Izduženo u smjeru sjeverozapad–jugoistok (dinarski smjer). Poljem teku rijeke ponornice Krbava i Krbavica. Na rubovima polja periodična vrela… Nastavi čitati →
Krčić, rječica, cijelim tokom na Topoljskome slapu, ispod kojega izvire r. Krka. Duboki kanjon. Sadreni slapovi na rječici. Od 1964. u dužini od o. 10 km zaštićena kao poseban geomorfološko-hidrološki rezervat (280 ha).
krdžalije, odmetnici, hajduci, razbojnici u eur. dijelu Osman. Carstva na prijelazu iz XVIII. u XIX. st. Ime su dobili prema mjestu Krdžali u današnjoj juž. Bugarskoj. Osim kao pljačkaši, djelovali i kao najamnici u službi odmetnutih tur. paša i… Nastavi čitati →
Krebs, Hans Adolf, njemački i britanski biokemičar (Hildesheim, 25. VIII. 1900 – Oxford, 22. XI. 1981). Diplomirao medicinu i radio kao klinički liječnik u Njemačkoj do 1933, kada odlazi u Veliku Britaniju. Profesor u Sheffieldu i Oxfordu.… Nastavi čitati →
Krebs, Norbert, austrijski geograf (Leoben, 29. VIII. 1876 – Berlin, 5. XIII. 1947). Bavio se regionalnom geografijom i geomorfologijom (posebno proučavao krš). Sveučilišni profesor u Beču te na nekoliko njemačkih sveučilišta (Würzburg, Freiburg, Berlin). Putovao… Nastavi čitati →
Krefeld (prije Krefeld-Uerdingen), grad i luka na r. Rajni, na Z sav. zemlje Nordrhein-Westfalen, 31 km jz od Essena i 19 km sz od Düsseldorfa, sred. Njemačka; 239 000 st. Proizvodnja strojeva i čelika; prehr., kem. i tekst. ind.… Nastavi čitati →
Kremenčuk (ruski: Kremenčug), grad na lijevoj obali Dnjipra, Poltavska oblast, Ukrajina; 234 000 stanovnika. Pristanište. Regionalno i industrijsko središte. Proizvodnja poljoprivrednih i građevinskih strojeva, kamiona, vagona. Petrokemijska (rafinerija nafte), prehrambena i tekstilna industrija. Mnogobrojne povijesne građevine uništene u II.… Nastavi čitati →
Krems ili Krems an der Donau, grad u sav. zemlji Niederösterreich, 61 km sz od Beča, sjeveroist. Austrija; 24 100 st. Leži na utoku Kremsa u Dunav. Kovinska, tekst. i kem. ind. Trgovina vinom i voćem (uzgoj u… Nastavi čitati →
Kremsmünster, gradić na rječici Krems, Oberösterreich, Austrija; 6500 st. Drvna ind.; proizvodnja stakla, izrada nakita i prerada pluta. Rafinerija nafte. Crkve i pov. građevine (XVII–XVIII. st.). Benediktinski samostan iz 777. s knjižnicom (o. 100 tis. sv. knjiga, 1400 rukopisa i 792 inkunabule).
Kreševo, gradić 48 km sz od Sarajeva, BiH; 1433 st. Proizvodnja ćilima i obuće, kovinska ind., eksploatacija i prerada barita (rudnici). Franjevački samostan sv. Katarine iz XIV. st. (sačuvano nekoliko osman. odredbi i stari ljetopis). Izvori mineralne vode. Prvi… Nastavi čitati →
Kreta (grč. Krete), grč. otok u ist. dijelu Sredozemlja, ji od obale Grčke; 8335 km2 (5. po veličini u Sredozemlju), o. 580 000 st. Dug 257 km, širok između 10 i 56 km. Duljina obale 1046 km.… Nastavi čitati →
Krf (Kerkira, grč. Kérkyra, ant. Corcyra), najsjeverniji otok u jonskoj otočnoj skupini, sjeverozap. Grčka; 593 km2, o. 110 000 st. Dug 64 km, širok između 11 i 27 km. Najveći grad, luka i… Nastavi čitati →
Kribi, grad i luka na JZ Kameruna, 129 km j od Douale; 39 800 st. Leži na rubu trop. kišne šume, na obali Gvinejskog zaljeva (Atlantski ocean). Izvoz bjelokosti, drva, kakaa i kave. Turizam; plaže. Zračna luka.
Krim, poluotok i autonomna republika na JI Ukrajine; 26 081 km2, 1 924 400 st. S ostatkom kopna na S povezan Perekopskom prevlakom. Smjestio se između Crnoga i Azovskoga mora. Kerčki prolaz dijeli ga… Nastavi čitati →
Krimmlerovi slapovi, tri slapa na r. Krimmler, pritoku Salzacha, o. 55 km z od Zell am Seea, jugozap. Austrija. Ukupna visina slapova 381 m. Dio nac. parka. Turizam.
Krimska gora, planinski masiv na J poluotoka Krima, juž. Ukrajina. Duga 154 km, široka u prosjeku 50 km. Izdiže se iznad sjev. obale Crnoga mora. Građena od pješčenjaka, vapnenaca, glinenih škriljevaca i lapora. Najviši vrh Roman-Koš (1545 m). Sastoji… Nastavi čitati →
kriptodepresija, udubljenje ispunjeno vodom čija je površina iznad, a dno ispod morske razine. Najpoznatija i najveća k. je Bajkalsko jezero u Rusiji (+454 m, -1286 m); u Hrvatskoj Vransko jezero na otoku Cresu (+12 m, -61,5 m).
