GEOGRAFIJA I SRODNE ZNANOSTI I PODRUČJA
Kupreško polje, krško polje u zap. Bosni, si od Duvanjskoga i Šuičkoga, a i od Livanjskoga i Glamočkoga polja; 93 km2, na 1150 m. Poljodjelstvo (pšenica, krumpir), stočarstvo; zimski turizam. Kroz polje teku rječice Mrtvica i Milač. Gl. naselje Kupres.
Kupsko (Kupeško) jezero, izvorište Kupe, 8 km s od Crnog Luga, Gorski kotar. Na 400 m n.m. Dugo 200 m, široko do 30 m.
Kura (tur. Kuruçay, gruz. Mtkvari, azerski Kür), r. u Turskoj, Gruziji i Azerbajdžanu, duga 1514 km; porječje 188 000 km2. Izvire na krajnjem SI Turske, nakon ulaska u Gruziju zakreće prema I preko ravnjaka Kartli, zatim… Nastavi čitati →
Kurdistan, područje planinskog sustava Zagrosa i ist. Taurusa naseljeno Kurdima; uključuje dijelove ist. Turske, sjev. Iraka, sjeverozap. Irana i manje dijelove juž. Sirije i Armenije. Od tih država jedino Iran službeno priznaje Kurde kao entitet koji imaju provinciju Kordestân.… Nastavi čitati →
Kure, grad i luka u prefekturi Hiroshimi, JZ otoka Honshū, Japan, 20 km jz od Hiroshime; 198 000 st. Izvrsna prir. luka, od 1886. jedna od najvećih vojnih baza Japana, a nakon II. svj. rata veliko brodogradilište za trg. brodove i tankere.
Kurgan, gl. grad istoimene oblasti na Z središnje Rusije, na r. Tobol; 344 000 st. Ind. poljoprivr. strojeva, lijekova, prehr. ind; nekoliko instituta. Naselje osn. 1553, grad od 1782.
Kurili, otočna skupina u Sahalinskoj oblasti, Rusija; 56 otoka, 15 600 km2. Protežu se od J poluotoka Kamčatke (Rusija) do SI Hokkaida (Japan) u duljini od 1200 km i zatvaraju Ohotsko more. Vulkansko otočje s više… Nastavi čitati →
Kurilski jarak, dubokomorski jarak na Z Tihog oceana, i od poluotoka Kamčatke, Kurila i otoka Hokkaida; dug o. 2900 km, najveće dubine 10 542 m i površine 264 000 km2. Označava početak lanca dubokomorskih jaraka… Nastavi čitati →
Kuro-shio (Kuroshio, Japanska struja), topla površinska morska struja (do 400 m dubine) u zapadnom Pacifiku. Temperatura oko 20 °C; slanoća oko 34,5‰; brzina između 0,5 i 3 m/s. Najjače izražena od svibnja do kolovoza. Teče od otoka Luzona (Filipini),… Nastavi čitati →
Kursk, gl. grad istoimene oblasti na Z Rusije, na r. Sejm; 410 500 st. Upravno središte; ind. strojeva, elektron. opreme, prehr. ind.; nuklearna elektrana (završena 1979). Jedan od najstarijih gradova Rusije (spominje se 1032). Potpuno su ga uništili… Nastavi čitati →
Kursk, oblast u zap. Rusiji; 30 088 km2, 1 216 400 st. Nizinsko područje s gustom mrežom tekućica oko gl. grada Kurska. Uzgoj žitarica, šećerne repe, krumpira; svinjogojstvo. Većina industrije (prehr., kem., strojeva) smještena… Nastavi čitati →
Kurtek, Pavao, hrvatski geograf (Jelisavac, 20. IX. 1912 – Zagreb, 11. IV. 1995). Doktorirao geografiju (1965). Bavio se ekonomskom i regionalnom geografijom. Istaknuti prosvjetni radnik, autor više geografskih udžbenika. Glavni urednik Geografskoga horizonta (1957–84).… Nastavi čitati →
Kurume, grad u prefekturi Fukuoki, na S otoka Kyūshū, Japan, 35 km j od Fukuoke; 238 000 st. Prom. i trg. središte poljoprivr. kraja; ind. gume i tekstila. U blizini svetište Suiten (kraj XII. st.).
Kuskokwim, r. na JZ poluotoka Aljaske, duga 1170 km (druga po duljini na Aljasci). Njezina dva gl. izvorišna kraka izviru u Aljaskom gorju.
Kustanaj (Kustanai), oblast na S Kazahstana; 226 tis. km2, 911 820 st. Obuhvaća dio Turgajske nizine. Širok plodan sjev. dio prelazi u suši stepski prostor na J. Gl. r. Tobol (teče prema S), mnoštvo jezera (najveće… Nastavi čitati →
Kustanaj (Kustanai), gl. grad istoimene oblasti na S Kazahstana; 230 280 st. Upr. i trg. središte poljoprivr. i rudarskoga kraja. Osn. 1879, svoj najveći razvoj doživljava sred. 1950-ih u sklopu planske kolonizacije djevičanskih stepa Kazahstana.
Kut, Al, također Kut al-imarah, grad i luka u ist. Iraku; 420 500 st. Na r. Tigrisu, na mjestu gdje se kanal Shatt al-Gharraf grana prema J. Trg. središte poljoprivr. okolice; početak velikog sustava za natapanje.
Kütahya, grad i upr. središte istoimene provincije, zap. Turska, na r. Porsuku, 300 km z od Ankare; 182 100 st. Rafinerija šećera, prerada kože, proizvodnja dušičnih gnojiva, lončarstvo i izrada sagova i lula; poznata po obojenoj keramici. U… Nastavi čitati →
Kutaisi (K’ut’aisi), grad u sred. Gruziji, na r. Rioni; 183 300 st. Važno industr. središte: kem., tekst., prehr., ind. strojeva. Hidroelektrana. Sveučilište. Jedan od najstarijih gradova Transkavkazja; tragovi ant. naseljenosti; prijestolnica gruzijskih pov. kraljevstava.
Kutch, Rann of, slana močvara i zaljev na krajnjem Z Indije (dijelom duž indij.-pakist. granice); o. 23 100 km2. Izvorno dio Arap. mora; u vrijeme Aleksandra Velikog (←IV. st.) jezero; 1960-ih sporno granično područje Indije… Nastavi čitati →
