GEOGRAFIJA I SRODNE ZNANOSTI I PODRUČJA
Mainz, gl. grad sav. države Rheinland–Pfalz, sred. Njemačka; 186 103 st. Leži na lijevoj obali Rajne, nasuprot Wiesbadenu i ušću r. Majne. Keltsko naselje u kojem su Rimljani podigli voj. logor poznat kao Moguntiacum (po keltskom bogu Mogu);… Nastavi čitati →
Maipo, vulkan na čil.-arg. granici; najviša točka 5264 m. Leži ji od Santiaga. Stožasti stratovulkan; nekoliko parazitskih kupa na ist. strani. Istjecanjem lave iz jedne od njih 1826. začepljen je kanal; stvoreno jezero Diamante.
Maiquetía, grad u sav. distriktu (Distrito Federal), sjev. Venezuela; 84 000 st. Leži na uskom obalnom pojasu između obalnih planina i Karipskoga mora, z od La Guaire. Vodeća venezuelska luka i popularno ljetovalište. Ind. stakla, pivovara. Međunar. zračna luka Caracasa.
Maja, r. u Banovini; duga 32,6 km; porječje 1976,7 km2. Izvire u podnožju Zrinske gore, ulijeva se u Glinu o. 4 km s od grada Gline. Gl. pritok Bručina.
Majdanpek, rudnik i rudarski grad, sjeveroist. Srbija; 10 004 st. Središte velikog bazena bakrenih ruda u dolini r. Pek. U ant. doba iskorištavala su se ležišta zlata. God. 1961. u pogon pušten Veliki rudarsko-industr. kompleks. Proizvodnja i prerada bakra i plemenitih kovina.
Majevica, planina u BiH, si od Tuzle. Proteže se u smjeru SZ–JI u duljini od 63 km. Najviši vrh Stolice (916 m). Ležišta ugljena, soli i kremena.
Majkop (također Maikop), gl. grad Republike Adigeje, Krasnodarski kraj, Rusija; 156 931 st. Leži na desnoj obali Belaje. Ime izvedeno iz adigejske riječi myequape (dolina stabala jabuka); osn. 1857. Prehr., metalurška, drvna ind., proizvodnja strojeva. Jz od grada naftonosna… Nastavi čitati →
Majna (lat. Moenus; njem. Main), rijeka u Njemačkoj; duga 524 km. Nastaje spajanjem Bijele (Weisser Main) i Crvene Majne (Roter Main) kraj Kulmbacha. Teče sjev. rubom Franačkih planina prema Bambergu, pa na J i I kroz vinogradarsko područje prema… Nastavi čitati →
Majska (Svibanjska) deklaracija, proglas zastupnika Jugoslav. kluba iz Carevinskoga vijeća u Beču od 30. V. 1917. kojim se traži ujedinjenje svih zemalja u Austro-Ugarskoj, u kojoj žive Slovenci, Hrvati i Srbi, u jednu samostalnu drž. cjelinu pod… Nastavi čitati →
Majur (Kostajnički Majur 1921–97), naselje i središte istoimene općine, u Sisačko-moslavačkoj županiji, 2,5 km sjeverno od Hrvatske Kostajnice; naselje ima 324, a općina 1185 stanovnika (2011). Nalazi se na magistralnoj pomoćnoj željezničkoj pruzi Sunja –Volinja i državnoj cesti Vedro Polje–Hrvatska… Nastavi čitati →
Makalu, jedan od najviših svj. vrhova; 8463 m. Nalazi se u Himalaji, na granici između Nepala i Kine, 14 km i–ji od Mount Everesta. Uspon na nj otežavaju ledenjaci. Prvi su se popeli na nj Francuzi Jean… Nastavi čitati →
Makarov, Stepan Osipovič, rus. viceadmiral, oceanograf i polarni istraživač (Nikolajev, 8. I. 1849 – kraj Port Arthura, 13. IV. 1904). Diplomirao 1865. na Pom. akademiji; u rus. mornarici od 1869. Sudjelovao u hidrografskim ispitivanjima na… Nastavi čitati →
Makarska, grad i središte gradskoga upravnog područja u Splitsko-dalmatinskoj županiji, u središnjoj Dalmaciji, 61 km jugoistočno od Splita. Nalazi se podno Biokova, u prostranoj uvali, nasuprot Brača. Grad ima 13 426, a gradsko upravno područje 13 834… Nastavi čitati →
Makarsko primorje, priobalno područje u srednjoj Dalmaciji, u duljini od oko 60 km. Proteže se od zaljeva Velike vrulje na sjeverozapadu do rta Višnjice kraj luke Ploče na jugoistoku. Obuhvaća naselja: Baška Voda, Brela, Brist, Gradac, Igrane, Makarska (najveće),… Nastavi čitati →
Makasar, indonezijski narod, nastanjen na JZ Celebesa; o. 2,6 mil. pripadnika. Od XVII. st. muslimani. Do niz. osvajanja potkraj XVII. st. imali vlastitu državu Gowa, te važnu ulogu u trgovini začinima.
Makassar (indonezijski Selat Makasar), morski prolaz u Indoneziji, odvaja otok Borneo na I od otočja Celebes (Sulawesi) na Z. Povezuje Celebeško more na S i Javansko more na J. Širok najvećim dijelom između 130 i 370 km; najuži u sjev.… Nastavi čitati →
Makatea (prije Aurora), koraljni otok u juž. Pacifiku, na SZ arhipelaga Tuamotu (Franc. Polinezija), 225 km si od Tahitija; 21 km2. Dug 8 km, širok 5 km. U prošlosti bogata ležišta fosfata koja su iskorišćivali Britanci i Francuzi… Nastavi čitati →
Makaturing, Mount, aktivni vulkan na otoku Mindanau, j od jezera Lanao, Filipini. Visok 1743 m. Erupcija 1872.
