GEOGRAFIJA I SRODNE ZNANOSTI I PODRUČJA
Pečora, r. u eur. dijelu Rusije; duga 1809 km, porječje 322 000 km2. Izvire u sjev. Uralu. Ulijeva se deltastim ušćem u Pečorski zaljev Barentsova mora. Zaleđena od studenog do svibnja. Plovna do luke Jakše.… Nastavi čitati →
Pečorsko more, more s od kopna eur. dijela Rusije; između otoka Kolgujeva na Z i poluotoka Jugorskog na I. Predstavlja jugoist. nastavak Barentsova mora. Prosječna dubina 6 m, najveća 210 m. Juž. dijelom prolazi Kolugajevska struja. Zaleđeno od studenog… Nastavi čitati →
Pečuh (mađarski Pécs; njemački Fünfkirchen), grad i upravno središte županije Baranye u jugozapadnoj Mađarskoj; 159 794 st. Leži u južnom podnožju planine Mecsek. Grad se razvio na mjestu staroga rimskoga naselja Sopianae, 297. godine postao je sjedište rimske provincije… Nastavi čitati →
Peć (alb. Peja), grad na Kosovu; 68 551 st. Leži na obalama Pećke Bistrice, između Prokletija i Mokre planine. Osn. kao rim. naselje Pescium. U sr. vijeku sjedište Srp. pravosl. crkve (Pećka patrijaršija). Za vrijeme Turaka važno obrtničko… Nastavi čitati →
pedologija (grč.), znanost o tlu; istražuje sastav i svojstva tla te njegovu plodnost.
Pegu (burmanski Bago Yoma), planinski niz u sred. dijelu Mijanmara. Pruža se u smjeru S–J u dužini od 435 km. Prosj. visina o. 600 m; najviši vrh vulkan Popa (1519 m). Prekriven trop. šumskom vegetacijom. U ist. dijelu eksploatacija tikovine… Nastavi čitati →
Pegu (burmanski Bago), grad i luka u juž. Mijanmaru; 190 930 st. Leži na istoimenoj rijeci i na želj. pruzi Rangoon–Mandalay. Smatra se da je P. osn. 593. Središte kraljevstva Mon. U XI. st. burmanski kralj osvaja P.; u… Nastavi čitati →
Peipus (fin.) → Čudsko jezero
pejsaž (franc.) 1. U geografiji, predio, dio krajolika koji se izdvaja od ostalih dijelova. Prirodni p. netaknut krajolik, bez čovjekovih zahvata. Kultivirani p., krajolik koji je izmijenjen čovjekovim zahvatima (gradnja naselja, prom. infrastruktura i dr.). 2. lik Krajobraz, krajolik,… Nastavi čitati →
Pek, rijeka u ist. Srbiji, duga 120,2 km, porječje 1236 km2. Utječe u Dunav kraj Velikoga Gradišta.
Pekalongan, grad i luka u provinciji Jawa Tengah, Indonezija; 263 000 st. Leži na sjev. obali otoka Jave. U okolici grada uzgoj riže, kaučukovca, šećerne trske, kukuruza. Tekst. ind., proizvodnja šećera. Iz luke se izvoze poljoprivr. proizvodi (čaj, duhan). Tvrđava iz 1753.
Pekanbaru, grad i luka u provinciji Riau, Indonezija; 705 000 st. Leži na otoku Sumatri, na r. Siak. Trg. središte poljoprivr. okolice (čaj, kava, kaučukovac). Tekst., drvna, metalurška ind. U blizini bogata ležišta nafte. Zračna luka. Sveučilište (1962). Džamija.
Peking, gl. grad Kine; 7 490 600 st. Jedan od najstarijih kin. gradova i prijestolnica (gl. grad posljednjih 700 g.); po veličini drugi kin. grad (nakon Šangaja). Leži u sjev. dijelu Sjevernokin. nizine, na prijelazu između gusto… Nastavi čitati →
pelagijal (grč.), područje otvorenih mora; horizontalno graniči s litoralom, a vertikalno s bentosom (bentalom). Broj vrsta koje naseljavaju pelagijalnu zonu opada s povećanjem dubine. Distribucija naseljenosti ovisi o dostupnosti hranjivih tvari i kisika, tlaku, prisutnosti ili odsutnosti sunčeve svjetlosti, postojanju… Nastavi čitati →
Pelagijski otoci (tal. Isole Pelagie), skupina otoka između Malte i Tunisa, j od otoka Sicilije; Italija; 25,7 km2. Sastoji se od većih otoka Lampeduse i Linose te manjeg otočića Isolotto Lampione. Vinogradarstvo, uzgoj povrća. Ribarstvo.
Pelagonija, kotlinsko-planinski kraj na JZ Makedonije; 3196 km2. U užem smislu odnosi se na najveću ravničarsku zonu zap. Makedonije. Dobro razvijena riječna mreža. Uzgoj žitarica, šećerne repe i duhana. Termoelektrane. Ležišta ugljena. Cesta Bitolj–Prilep. Važnija naselja Bitolj i Prilep.
Pelion (grč. Oros Pílion), planina u jugoist. Tesaliji, Grčka; 1651 m. Leži si od Vólosa. Zap. padina prekrivena šumom. U grč. mitologiji obitavalište kentaura. Prema priči, giganti su dizali planinu Osu da bi se popeli na Olimp i oborili… Nastavi čitati →
Pelister ili Perister, najviši vrh planine Babe; 2601 m. Leži jz od Bitolja. Glacijalna jezera (Pelisterske oči); Veliko jezero (na 2218 m n.m.) i Malo jezero (na 2280 m n.m.). Istoimeni nac. park; poznat po šumama endemičnoga bora molike (Pinus peuce).
Peloponez (grč. Pelopónnēsos, Pelopov otok), poluotok u juž. Grčkoj; 21 440 km2, o. 1 100 000 st. Leži između Jonskog i Egejskog mora. Od grč. kopna odvojen zaljevima Pátrai i Korint te umjetno prokopanim… Nastavi čitati →
