GEOGRAFIJA I SRODNE ZNANOSTI I PODRUČJA
Semliki, r. koja spaja Edwardovo i Albertovo jezero, DR Kongo, dijelom granična rijeka između DR Konga i Ugande; duga 230 km. Gornji tok, bogat životinjskim i biljnim vrstama, uključen je u NP Virunga; močvarno ušće u Albertovo jezero.
Semmering, najistočniji i najniži (985 m) od velikih alpskih prijevoja, na granici sav. zemalja Steiermark (Štajerska) i Niederösterreich (Donja Austrija), o. 70 km jz od Beča. Preko S. prolaze želj. pruga i cesta povezujući Beč s ostatkom Austrije, jugoist.… Nastavi čitati →
Semnân (također Samnân), gl. grad istoimene provincije (96 816 km2, 587 100 st.) u sjev. Iranu, na visoravni (na 1138 m) podno planinskog lanca Elbursa, 180 km i od Teherana; 124 800 st. Želj. čvorište… Nastavi čitati →
Semple, Ellen Churchill, amer. geografkinja (Louisville, 8. I. 1863 – West Palm Beach, 8. V. 1932). Predavala u Oxfordu, Chicagu i dr. Razvijala antropogeografiju i zastupala prir. determinizam po kojoj prir. okruženje određuje ljudsku povijest… Nastavi čitati →
Sendai, gl. grad prefekture Miyagi, na S otoka Honshűa, Japan, 290 km s od Tokyja s kojim je povezan željeznicom i cestom; 1 037 600 st. Upr. i trg. središte poljoprivr. regije (uzgoj riže i voća) s… Nastavi čitati →
Sénégal, rijeka u zapadnoj Africi, duga 1641 km; porječje 450 000 km2. Izvire u masivu Fouta Djallon u zap. Gvineji, ulijeva se u Atlantski ocean kraj St. Louisa u Senegalu. Do svojega sutoka s r.… Nastavi čitati →
Senigallia, bivša Sinigaglia, grad u provinciji Ancona, regija Marche, sred. Italija, na ušću r. Mise u Jadransko more, 25 km sz od Ancone; 42 200 st. Turizam, ribarstvo, manja ind. alata, papira i namještaja. Kaštel (1480), palača Ercolani… Nastavi čitati →
Sens, grad u dep. Yonne, regija Bourgogne (Burgundija), sred. Francuska, na r. Yonne, 100 km ji od Pariza; 28 700 st. Stari grad na desnoj obali rijeke, želj. kolodvor i industr. zona na lijevoj. Kovinska, farmaceutska, mliječna i… Nastavi čitati →
Senta, grad u Bačkoj, Srbija, na desnoj obali Tise, 35 km ji od Subotice; 20 000 st. Lučko središte poljoprivr. kraja s tekst. i prehr. ind. Mostom preko Tise prolazi želj. pruga koja povezuje sjev. Banat s Bačkom.… Nastavi čitati →
Sentinel Range, planinski lanac u Ellsworthovoj zemlji, Antarktika, 77°–78° j.g.š. i 86°–92° z.g.d. U njemu se nalazi najviši vrh Antarktike Vinson Massif (5140 m). Otkrio ga je 1935. amer. istraživač L. Ellsworth.
Senj, grad i središte gradskoga upravnog područja, u Ličko-senjskoj županiji, na obali Velebitskoga kanala, podno najnižega velebitskoga prijevoja Vratnika (698 m), 70 km jugoistočno od Rijeke i 88 km sjeverozapadno od Gospića.… Nastavi čitati →
Senja, otok uz sjeverozap. obalu Norveške, provincija Troms, o. 50 km jz od Tromsøa; 1590 km2. Na jugoist. dijelu otoka nalazi se NP Ånderdalen (6900 ha, osn. 1970).
Senjska vrata, morski prolaz između otoka Krka (rt Škuljica) i Prvića (rt Stražica) koji spaja Velebitski kanal i Kvarnerić; širok oko 1 km, dubine do 38 m. Poznata po udarima bure orkanske jačine.
Senjsko bilo, vapnenačka planina ji od Senja, dio sjev. Velebita; najviši Bijeli vrh (1492 m).
Sepik, r. na SZ otoka Nove Gvineje, u Papui Novoj Gvineji i manjim dijelom toka u Indoneziji; duga 1100 km. Izvire u planinskom lancu Victor Emanuel u sred. dijelu otoka, ulijeva se deltastim ušćem u Bismarckovo more 100 km… Nastavi čitati →
Sept Îles, grad na I sav. države Québec, ist. Kanada, na sjev. obali ulaza u estuarij r. St. Lawrence; 22 600 st. Lučko središte sa strojarskom i prehr. ind. Smješten na ulazu u gotovo zatvoren istoimeni kružni zaljev,… Nastavi čitati →
Seraing, grad u provinciji Liège, ist. Belgija, na r. Meuse (Maas), 5 km jz od Liègea; 60 800 st. Tradicionalno središte belg. teške ind. s velikim kompleksom kovinske i strojarske ind. i jednom od najvećih staklana u Europi.… Nastavi čitati →
Seram (također Ceram, Seran ili Serang), najveći otok u Molučkim otocima, Indonezija; 17 148 km2; o. 100 000 st. Gorovit, najviši vrh Mt. Binaiyi (3019 m); česti potresi. Ugl. prekriven trop. kišnim šumama; sječa i izvoz… Nastavi čitati →
Seramsko more (također Ceramsko more), rubno more Tihog oceana, između otoka Burua, Serama, Sulua, Obija, Misoola i Nove Gvineje. Temp. površinskog sloja: 27–29 °C. Dubina do 4000 m. Mjesni pom. promet; ribarstvo.
