GEOGRAFIJA I SRODNE ZNANOSTI I PODRUČJA
Umtata, grad na jugoistoku Južnoafričke Republike, na sjeveroistoku provincije Eastern Cape; 2004. promijenjen naziv u Mthatha; 94 789 stanovnika (2001). Leži na istoimenoj rijeci. Poljodjelstvo; stočarstvo. Tekstilna, drvna, prehrambena i duhanska industrija. Gradska vijećnica datira iz kolonijalnoga razdoblja. Sveučilište… Nastavi čitati →
Una, r. u BiH, duga 256 km; porječje o. 9642 km2. Izvire na sjeveroist. strani planine Stražbenice, teče prema SZ kroz Bihać, zatim prema SI i utječe u Savu nasuprot Jasenovcu. Gl. pritoci: Unac i Sana. Teče… Nastavi čitati →
Unalaska, drugi po veličini i najvažniji otok u Aleutima, između Beringova mora i Tihog oceana, jugozap. Aljaska, SAD; 2760 km2, 400 st. Brdovit. Najviši vrh vulkan Makushin (2036 m). Ribarstvo i lov na tuljane. Najveće naselje i… Nastavi čitati →
Unešić, naselje i središte istoimene općine, u Šibensko-kninskoj županiji, u Dalmatinskoj zagori, 17 km južno od Drniša. Leži na 345 m nadmorske visine. Naselje ima 320, a općina 1686 st. (2011). Poljodjelstvo, stočarstvo; prerada aluminija. Župna crkva… Nastavi čitati →
Unĕtice, mjesto sz od Praga, Češka. Lokalitet eponim srednjoeur. kulture ranoga brončanog doba sa sjedištem u Češkoj i Moravskoj. Unjetičku kulturu karakterizira izrada i uporaba oštro profiliranoga keramičkog posuđa i razvijena proizvodnja brončanih predmeta, posebice nakita.
Unije, otok u Kvarneru, ispred sjeverozapadne obale otoka Lošinja, u Primorsko-goranskoj županiji; 17 km2. Građen od vapnenca; na jugozapadu naslage pijeska. Zapadna obala strma i slabo razvedena, istočna s brojnim uvalama. Ima oblik luka izbočenoga prema pučini,… Nastavi čitati →
Unimak, najveći otok u otočnoj skupini Aleuta, jugozap. Aljaska; 4150 km2. Nalazi se između Beringova mora i Tihog oceana. Dug o. 110 km, širok o. 32 km. Planinski; dva aktivna vulkana, Pogromni (2002 m) i Shishaldin (2857… Nastavi čitati →
Unterwalden, bivši kanton u sred. Švicarskoj; 767 km2. Obuhvaćao doline rijeka Sarner i Engelberger. Danas podijeljen na dva kantona: Nidwalden (276 km2; gl. grad Stans) i Obwalden (491 km2; gl. grad Sarnen).
Unutrašnje japansko more (jap. Seto-naikai), sustav morskih bazena između otoka Honshūa, Kyushūa i Shikokūa. S Tihim oceanom povezan morskim prolazima Bungo i Kii, a s Jap. morem prolazom Shimonoseki. Dugo 445 km, široko do 55 km. Prosj. dubina o. 40… Nastavi čitati →
Unža, r. u zap. Rusiji, lijevi pritok Volge, duga 550 km; porječje 27 300 km2. Plovna je dijelom toka, u duljini o. 400 km. Zaleđena od studenog do travnja. Gornji dio toka dio je Gorkovskoga hidroenergetskog sustava na Volgi.
unjetička kultura → Unĕtice
Upolu, vulkanski otok, najnaseljeniji u otočnoj državi Samoa, juž. dio Tihog oceana; 1119 km2, 115 000 st. Pretežno planinski (prekriven gustim šumama); najviši vrh Mt. Fito (1100 m). Uzgoj kakaa, banana, kopre i kaučuka. Proizvodnja piva,… Nastavi čitati →
Uppland, regija u ist. dijelu sred. Švedske; 12 676 km2, o. 1,25 mil. st. Obuhvaća provincije Uppsala, sjev. dio provincije Stockholm, te ist. dio provincije Västmanland. Na I izlazi na Baltičko more i Botnički zaljev. Nizinsko područje… Nastavi čitati →
Uppsala, provincija u ist. dijelu sred. Švedske; 6989 km2, 304 331 st. Nalazi se između jezera Mälaren na J i Botničkoga zaljeva na S. Gl. i najveći grad Uppsala. Poljodjelstvo; uzgoj krumpira i žitarica. Stočarstvo (mljekarstvo). Velika ležišta željezne rude.
Uppsala, upravno središte istoimene provincije, 67 km sjeverno od Stockholma, Švedska; 140 454 stanovnika (2010). Leži na rijeci Fyris. Željezničko čvorište te industrijsko i kulturno središte. Strojogradnja; tiskarstvo. Prehrambena i farmaceutska industrija. Najveća gotička katedrala u Švedskoj (XIII–XV. stoljeće).… Nastavi čitati →
Urach, grad između Tübungena i Ulma u kojem je u XVI. st. djelovala hrv. protest. tiskara (1561–65). Pokrovitelj, izbjegli protestant i plemić Ivan (Hans) Ungnad, voditelj Stjepan Konzul Istranin, te Antun Dalmatin i pomoćnici tiskaju o. 30 000 primjeraka… Nastavi čitati →
uragan (iz indijanskog) → tropski ciklon
Ural, planinski lanac u Rusiji i Kazahstanu, proteže se u duljini od o. 2410 km od Karskoga mora na S do Kaspijskoga jezera na J. Tvori prir. granicu Europe i Azije. Najviši vrh Narodna gora 1894 m, u sjev.… Nastavi čitati →
Ural (kazaški Zhayyq), r. u juž. Rusiji i u sjeverozap. Kazahstanu, duga 2535 km; porječje 237 000 km2. Izvire na J gorja Ural, teče prema j kroz Magnitogorsk, Orenburg i Oral, utječe u Kaspijsko jezero kraj Atyraūa. Zaleđena… Nastavi čitati →
Urawa, grad na JI otoka Honshūa, 21 km s od Tokyja, gl. grad prefekture Saitama, Japan; 442 381 st. Trg., industr. i obrazovno središte. Metalurgija; ind. lokomotiva i vagona, prehr. i tekst. ind. Sveučilište (osn. 1949). Vrt Tajimagahara (jaglaci) najveći u Japanu.
