GEOGRAFIJA I SRODNE ZNANOSTI I PODRUČJA
Višegrad, grad u ist. Bosni, na ušću r. Rzav u Drinu; 6000 st. Prijeratna metaloprerađivačka, drvna, tekst. i kem. ind.; hidroelektrana Višegrad. Prvi se put spominje 1407. Pod vlašću Osmanlija od 1462. do 1838. Za vladavine Mehmed-paše Sokolovića u… Nastavi čitati →
Viševica, planina u Gorskom kotaru, dio planinskog masiva Kapele. Pruža se ji od Fužina u smjeru SI–JZ (dinarski smjer); najviši vrh Viševica 1428 m. Jugoist. nastavak Bitoraja (udaljen 4 km). Građena ugl. od vapnenaca; prekrivena šumom.
Viškovci, naselje i središte istoimene općine, u Osječko-baranjskoj županiji, u Slavoniji, 7 km sjeveroistočno od Đakova. Leže na području Đakovačke lesne zaravni Istočnohrvatske ravnice na 102 m nadmorske visine. Naselje ima 1144, a općina 1906 stanovnika… Nastavi čitati →
Viškovo, naselje i
središte istoimene općine, u Primorsko-goranskoj županiji, 7,5 km sjeverozapadno od Rijeke. Leži na 350 m nadmorske visine. Naselje ima 3068, a općina 14 445 stanovnika (2011). Metaloprerađivačka i industrija plastične ambalaže; razvijeno obrtništvo;… Nastavi čitati →
Višnjan (talijanski Visignano), naselje i središte istoimene općine u Istarskoj županiji, u zapadnoj Istri, 14 km sjeveroistočno od Poreča; leži na 244 m nadmorske visine. Naselje ima 694, a općina 2274 stanovnika (2011). Smješten je uz autocestu A9 (Pula–Kanfanar–Umag).… Nastavi čitati →
Višnjevac, naselje u gradskom upravnom području Osijeka, u Osječko-baranjskoj županiji, 2 km sjeverozapadno od Osijeka. Leži na 89 m nadmorske visine; ima 6680 stanovnika(2011). Uz cestu Osijek–Valpovo i željezničku prugu Osijek–Našice. Proizvodnja tekstilne i kožne galanterije; grafička… Nastavi čitati →
Vitaljina, naselje u sastavu općine Konavle, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, 44 km jugoistočno od Dubrovnika; 211 stanovnika (2011). Najjužnije je naselje Hrvatske (42° 26’ sjeverne geografske širine), od rta Oštre i poluotoka Oštre (Prevlake) udaljeno oko 5 km. Ratarstvo, stočarstvo. Župna crkva sv. Spasa.
Vitebsk (bjelorus. Vicebsk), gl. grad istoimene oblasti (40 100 km2, 1 314 700 st.) u sjeveroist. Bjelorusiji, na r. Zap. Dvini; 342 200 st. Riječna luka, želj. i cestovno križište, industr. i obrazovno središte; strojarska, el., tekst., prehr.… Nastavi čitati →
Viterbo, gl. grad istoimene provincije (3612 km2, 285 300 st.) u regiji Lacij (Lazio), sred. Italija, 60 km sz od Rima; 61 500 st. Trg. središte poljoprivr. kraja s prehr. ind. (tjestenina, sir, likeri). Srednjovj. jezgra opasana… Nastavi čitati →
Vitez, grad u sred. Bosni, u dolini r. Lašve, na ist. rubu Travničkog polja, 10 km jz od Zenice; 8400 st. Sastoji se od starog (uz cestu Sarajevo–Travnik) i novog dijela (uz raniju želj. prugu Lašva–Travnik). Kem., metaloprerađivačka, voj. i drvna ind.
Viti Levu, najveći i gl. otok države Fidži u juž. Pacifiku; 10 388 km2, o. 620 000 st. Vulkanskog postanka; u sred. dijelu mnogo ugaslih vulkana (Tomaniivi, 1323 m, najviši vrh Fidžija). Poljodjelstvo (šećerna trska, ananas, pamuk,… Nastavi čitati →
Vitim, rijeka u ist. Sibiru, desni pritok Lene, duga 1832 km; porječje 227 000 km2. Izvire u Ikatskom gorju i od Bajkalskog jezera. Zaleđena od listopada do svibnja. Plovna 300 km od ušća. U porječju se nalaze ležišta zlata.
Vitória, glavni grad savezne države Espírito Santo, istočni Brazil, na zapadnoj obali istoimenoga otoka u zaljevu Espírito Santo; 327 801 stanovnika (2010), površina 98 km2. Lučko, trgovačko, industrijsko i obrazovno središte poljoprivredno-rudarskoga (Minas Gerais) zaleđa. Izvoz željezne… Nastavi čitati →
Vitoria-Gasteiz (kastiljski: Vitoria; baskijski: Gasteiz), glavni grad provincije Álava/Araba i autonomne zajednice Baskije, sjeverna Španjolska; na rijeci Zadorri; 224 634 stanovnika (2016). Upravno, trgovačko i industrijsko središte poljoprivredne okolice (šećerna repa); industrija namještaja, automobila (Mercedes-Benz, Michelin), bicikala, poljoprivrednih strojeva,… Nastavi čitati →
Vitoša, planinski masiv u zap. Bugarskoj, jz od Sofije; najviši Černi vrh, 2290 m. Građen ugl. od kristaličnih stijena; šumovit, u najvišim predjelima planinski pašnjaci. Turizam. NP, skijališta, mineralni izvori. Proizvodnja građev. kamena (vitoški sijenit).
Vittoria, grad u provinciji Ragusa, jugoist. Sicilija, Italija, 20 km z od Raguse; 64 200 st. Trg. središte poljoprivr. kraja (uzgoj maslina, voća i povrća, vinove loze); uljare, vinarije. Ima pravilnu ortogonalnu mrežu ulica. Mnogo očuvanih zgrada iz XVIII.… Nastavi čitati →
Vittorio Veneto (do 1923. Vittorio), grad u provinciji Treviso, regija Veneto, sjeveroist. Italija. Turist. (mineralni izvori) i industr. središte; ind. motornih vozila, strojeva i tekstila. Dvije katedrale iz XVIII. st. Muzej I. svj. rata. Osn. 1866. U I. svj. ratu… Nastavi čitati →
Vizcaya, baskijski Bizkaia, provincija u autonomnoj zemlji Baskiji (País Vasco), sjev. Španjolska; 2217 km2, 1 132 600 st. Obalni prostor uz Biskajski zaljev; u unutrašnjosti planinsko i brežuljkasto područje. Priobalna ravnica, s rijekama (Nervión) koje imaju rijaska… Nastavi čitati →
Vizcaya, Golfo de → Biskajski zaljev
Vižinada (talijanski Visinada), naselje i središte istoimene općine u Istarskoj županiji, iznad doline rijeke Mirne, 5 km zapadno od Motovuna; leži na visini od 260 m nadmorske visine. Naselje ima 279, a općina 1158 stanovnika (2011). Uz cestu Pula–Buje–Kaštel… Nastavi čitati →
