GEOGRAFIJA I SRODNE ZNANOSTI I PODRUČJA
Borders, također Scottish B., regija na J Škotske, uz granicu s Engleskom; 4698 km2, 105 300 st., upravno sjedište Newtown St. Boswells. Zauzima i dio Juž. visočja, ugl. porječje r. Tweed. Poljoprivr. kraj (os. ovčarstvo) s malim naseljima.
Bordighera, lučki gradić u sz Italiji, u Liguriji, nedaleko od San Rema; 11 600 st. Turist. zimovalište. Izvoz cvijeća (ruže) i maslinova ulja.
boreal, klimatsko razdoblje nakon preboreala, otprije otprilike 9500 do otprilike 7500 godina; obilježeno zatopljavanjem, povlačenjem ledenjaka i ostataka ledenih pokrova. U Europi borove i miješane šume postupno zamjenjuje hrastova šuma. Nakon boreala u Europi nastupa atlantik.
Borgholm, glavni grad švedskog otoka → Ölanda; 11 000 stanovnika. Ljetovalište. Ruševine važne utvrde iz XIII. stoljeća.
Borgu (francuski: Borgou), pokrajina i tradicionalni emirat u zapadnoj Africi; oko Borgua se sporili Francuzi i Britanci od 1894. do 1898, kada je sporazumno podijeljen tako da je danas dijelom u sjevernom Beninu, dijelom u zapadnoj Nigeriji.
Borinage, staro rudarsko (ugljen) i industrijsko područje oko Monsa u Belgiji, provincija Hainaut. Rudnici su zatvoreni, danas suvremeno industrijsko područje.
Borislav, grad u z Ukrajini, u predgorju Karpata, 70 km sz od Lavova; 40 000 st. Nalazišta nafte i zemnog plina, rafinerije. Prije u Poljskoj (Borysław).
Borisoglebsk, grad na I oblasti Voroneža u Rusiji; 72 100 st. Osn. 1646. kao utvrda protiv Tatara. Središte okolnoga žitorodnoga kraja; prehr., drvna ind., želj. radionice.
Borkou, također Borku, pokrajina s mnogobrojnim oazama na S Čada, u sred. Sahari, j od masiva Tibesti; središte Faya.
Borkou-Ennedi-Tibesti, najsjevernija i najveća prefektura Čada, u Sahari; 600 350 km2, o. 110 000 st., ugl. nomada i polunomada Arapa, Berbera, Tedasa i Nakazasa. Gl. grad Faya. Mnogobrojni tradic. transsaharski karavanski putovi.
Borkum, njem. otok u Sjev. moru, najzapadniji od Istočnih Frizijskih otoka, nasuprot ušću Emsa; 31 km2, o. 6000 st. Popularno ljetovalište.
Borlänge, grad u sred. Švedskoj, provincija Dalarna, na r. Dalälven; 47 300 st. Blizu rudarske pokrajine Bergslagen; željezare i velike elektročeličane; prerada drva, proizvodnja papira i dr. Cestovno i želj. čvorište, zračna luka. Uništenje utvrde Borghnäs u blizini B.… Nastavi čitati →
Bormio također njem. Worms, zimsko šport. središte u Italiji, na gornjem toku r. Adde, SI regije Lombardije; o. 4000 st.
Borneo također indonez. Kalimantan, najveći otok u malajskom otočju i treći u svijetu; 745 561 km2 (s okolnim otocima o. 750 000 km2), oko 12,5 mil. st.; ugl. Dajaci, Malajci i Kinezi. Trop. monsunsko podneblje; velik… Nastavi čitati →
Bornholm, danski otok u Baltičkome moru, 35 km jugoistočno od švedske obale od koje je odvojen Bornholmskim vratima; 588 km2, 41 802 stanovnika; najveći grad Rønne, 13 730 stanovnika. Uglavnom građen od granita (kamenolomi), najviši vrh 162… Nastavi čitati →
bornit, mineral, šarena bakrena pakovina, Cu5FeS4; kristalizira u kubičnom sustavu, javlja se u hidrotermalnim ležištima; ruda bakra.
Borno (prije Bornu), sav. država na SI Nigerije; oko 71,6 tis. km2, 2,6 mil. st., gl. grad Maiduguri. Zauzima najveći dio pokrajine i pov. kraljevstva Bornu. Obuhvaća dio zavale Čada na SI, središnje ravnice Bornua i visoravan Biu na JZ.
Bornu, pokrajina na SI Nigerije, najvećim dijelom u sav. državi Bornu; stepska ravnica blago nagnuta prema zavali Čada; povremene tekućice. Područje naroda Kanuri. Uzgajaju se pamuk, kikiriki, sezam, proso i kukuruz; stočarstvo (goveda, konji).
Boromejski otoci, talijanski: Isole Borromee, četiri otočića (oko 20 ha) u jezeru Lago Maggiore u sjevernoj Italiji. Naziv po milanskoj porodici Borromeo kojoj pripadaju od XII. stoljeća. Na Isoli Beli dvorac i terasasti parkovi iz XVII. stoljeća. Parkovi… Nastavi čitati →