GLAZBENE UMJETNOSTI I BALET
hard rock (engl.), naziv za stil u jazzu 1950-ih godina u kojem je naglašavan “beat” u 4/4 mjeri, u harmoniji i obliku najčešće primjenjivana shema bluesa, a zvukovnoj agresivnosti pridonosila je uporaba elektroakustičkih i elektroničkih glazbala.
hardcore rock (engl.), općenito prihvaćen termin za američku neovisnu rock produkciju 1980-ih nadahnutu zvukom i načelima “uradi sam” engleskoga punka iz druge polovine 1970-ih.
harfa (njem.), žičano trzalačko glazbalo, u raznim oblicima poznato od najstarijih civilizacija (sumerska, egipatska, kineska, indijska, perzijska, helenistička). Možda se razvila od luka dodavanjem više tetiva i pretvaranjem luka u čunjasto-cjevasti rezonator. Prema starim lik. prikazima, takvim lučnim h. nalik… Nastavi čitati →
Harlem jump (engl.), stil jazza razvijen 1920-ih i 1930-ih godina u → Harlemu. Značajke: 12-taktni harmonijski jednostavni blues kao chorus, često s refrenskom strofom kao uvodom, brz tempo, pratnja u ritmu boogie-woogija, oštra akcentuacija s naglašenim off-beat fraziranjem,… Nastavi čitati →
harmonij (franc. preko njem.), glazbalo s tipkama na kojemu se zvuk proizvodi titranjem slobodnih metalnih jezičaca pokretanih strujom zraka iz mijeha što ga puni svirač posebnim pedalima. Razvio se u XIX. st. Prototip nazvan orgue expressif izgradio je 1810. Gabriel-Joseph… Nastavi čitati →
harmonija (grč.) 1. Općenito naziv za prikladan odnos dijelova u nekoj složenoj cjelini. Prema Pitagori sedam planeta kružeći oko Zemlje stvara harmoniju sfera, prema Heraklitu h. izmiruje opreke među suprotnim pojavama u stvarnosti, u Hegelovoj dijalektici odgovara pojmu sinteze,… Nastavi čitati →
harmonijske funkcije glazb Položaj što ga akordi na pojedinim ljestvičnim stupnjevima imaju prema drugim akordima i tonalitetu kojemu pripadaju. Središnja i najvažnija funkcija pripada trozvuku na I. stupnju (tonika, tonička harmonija, znak T), kojim skladba redovito završava, a… Nastavi čitati →
harmonika (njem.), aerofono (zrakozvučno) glazbalo, jedno od najpopularnijih (ručnu h. konstruirao je Ch. F. L. Buschman, 1822). Sastavljena je od dviju plosnatih pravokutnih kutija povezanih mijehom koji se lijevom rukom razvlači ili stišće stvarajući zračnu struju koja potiče titraje metalnih… Nastavi čitati →
harmonizacija (harmoniziranje) glazb Dodavanje akordijske nadopune ili pratnje nekom napjevu, pri čemu je bitan odabir akorda koji odgovaraju skrivenoj, latentnoj harmoniji sadržanoj u obrađivanom napjevu, što je od posebne važnosti pri harmoniziranju nar., pučkih napjeva.
Harmoš, Oskar, hrvatski plesač i koreograf (Zagreb, 25. II. 1911 – Zagreb, 6. IV. 1992). Balet učio u Školi HNK u Zagrebu, usavršavao se u Londonu. Od 1928. sa suprugom → Anom Roje priređivao… Nastavi čitati →
harpsikord, engl. naziv za → čembalo.
Harrison, George, britanski gitarist i skladatelj (Liverpool, 25. II. 1943 – Los Angeles, 29. XI. 2001) → Beatles, The
Hartmann, Johann Peter Emilius, dan. skladatelj i orguljaš (Kopenhagen, 14. V. 1805 – Kopenhagen, 10. III. 1900). Glazbu učio kod oca i u Njemačkoj, od 1827. prof. na Konzervatoriju u Kopenhagenu, 1839. utemeljio Studentsko pjevačko… Nastavi čitati →
Hartmann, Karl Amadeus, njemački skladatelj (München, 2. VIII. 1905 – München, 5. XII. 1963). Studirao u Münchenu, za nacističkoga režima povukao se iz javnosti, 1945. na Radio Münchenu utemeljio ciklus koncerata Musica Viva za promicanje suvremene glazbe.… Nastavi čitati →
Haskil, Clara, rumunjska pijanistica (Bukurešt, 7. I. 1895 – Bruxelles, 7. XII. 1960). Studirala u Beču i Parizu, od 1910. intenzivno koncertirala, s E. Ysayem, G. Enescuom i P. Casalsom nastupala u Europi i Americi,… Nastavi čitati →
Hasse, Johann Adolph, njemački skladatelj i pjevač (Bergedorf, kraj Hamburga, kršten 25. III. 1699 – Venecija, 16. XII. 1783). Kao dječak pjevao u zboru u rodnome mjestu, oko 1718. postao pjevač (tenor) u hamburškoj Operi,… Nastavi čitati →
Hatze, Josip, hrvatski skladatelj i dirigent (Split, 21. III. 1879 – Split, 30. I. 1959). Studij glazbe završio na Konzervatoriju u Pesaru, u Splitu bio nastavnik i zborovođa (pjevačko društva Zvonimir i Guslar), za II. svjetskoga rata… Nastavi čitati →
Haubenstock-Ramati, Roman, austrijski skladatelj poljskoga podrijetla (Krakov, 27. II. 1919 – Beč, 3. III. 1994). Studirao u Krakovu, u 1950-ima profesor na Muzičkoj akademiji u Tel Avivu, od 1958. u Beču glazbeni savjetnik izdavačke kuće… Nastavi čitati →
Hauer, Josef Matthias, austrijski skladatelj i glazbeni teoretičar (Wiener Neustadt, 19. III. 1883 – Beč, 22. IX. 1959). U glazbi samouk, izgradio vlastiti sustav 12-tonske glazbe (različit od Schönbergova) svrstavši 12-tonske nizove (479 001… Nastavi čitati →
Hauptmann, Moritz, njemački glazbeni teoretičar i skladatelj (Dresden, 13. X. 1792 – Leipzig, 3. I. 1868). Glazbu studirao u Dresdenu i Gothi. Najprije violinist Dvorskog orkestra u Dresdenu, učitelj u službi grofa Rjepina (ruskoga guvernera… Nastavi čitati →
