GLAZBENE UMJETNOSTI I BALET
Armstrong, Louis Daniel (nadimci Satchmo, Pops), američki jazz trubač i pjevač (New Orleans, 4. VII. 1900 – New York, 6. VII. 1971). Glazbu počeo učiti u Domu za siročad u New Orleansu, gdje se njome počeo… Nastavi čitati →
Arnaut Daniel, provansalski trubadur (Ribérac, Dordogne, oko 1150 – ?, oko 1210). Djelovao između 1180. i 1210, njegovao trobar ric (bogati stil), stvorio sestinu, kiticu od šest jedanaesteraca (preuzeli je Dante i Petrarca, koji su ga veoma… Nastavi čitati →
Arne, Thomas Augustine, engleski skladatelj (London, 12. III. 1710 – London, 5. III. 1778). Skladao za londonska kazališta i koncerte (Vauxhall Garden; Drury Lane; Covent Garden). Poznat po popijevci Vladaj, Britanijo (iz scenskog djela The… Nastavi čitati →
Arnič, Blaž, slovenski skladatelj (Luče, Savinjska dolina, 31. I. 1901 – Ljubljana, 1. II. 1970). Profesor kompozicije na ljubljanskoj Akademiji za glazbu. Djela: 9 simfonija (Te Deum za orkestar, orgulje i mješoviti zbor; Simfonična rapsodija… Nastavi čitati →
Arnold von Bruck, austrijski skladatelj (Bruck, oko 1490 – Linz, oko 1554). Pjevač (oko 1510) i dirigent (od 1527) dvorske kapele Ferdinanda I. u Beču (od 1527. dirigent), od 1546. živio u Ljubljani i Linzu. Pisao motete i druge… Nastavi čitati →
arpeggio (arpeggiato, od talijanskog arpa, na način harfe), izvođenje akorda kada se njegovi tonovi ne izvode zajedno, istovremeno, nego jedan za drugim, kao na harfi.
arpeggione (guitare d’amour), glazbalo u obliku gitare, sa šest žica na kojima se svira gudalom. U Beču ga je 1823. konstruirao Georg Staufer.
Arrau, Claudio, čileanski pijanist (Chillán, 6. II. 1903 – Mürzzuschlag, Austrija, 9. VI. 1991). Nastupao već kao petogodišnjak, od 8. godine učio glasovir u Berlinu, dobitnik Lisztove nagrade 1919. i 1920. Između dvaju ratova nastupao… Nastavi čitati →
Arroyo, Martina, američka sopranistica (New York, 2. II. 1937). Debitirala 1958. u Carnegie Hallu, prvi nastup u MET-u 1959, potom pjevala u Beču, Berlinu, Zürichu (državne opere), Londonu (Covent Garden), zatim opet u MET-u. Umirovila se 1989.… Nastavi čitati →
ars antiqua (latinski: stara umjetnost), srednjovjekovno zapadnoeuropsko vokalno višeglasje utemeljeno na gregorijanskim napjevima (cantus firmus) dodavanjem jedne do triju viših dionica (tehnika organuma). Njegovano u XII. i XIII. stoljeću u pariškoj crkvi Notre-Dame odnosno pariškoj školi. Glavni predstavnici: →… Nastavi čitati →
ars nova (latinski: nova umjetnost), naziv preuzet iz rasprave Philippea de Vitryja za glazbeni stil u Francuskoj i Italiji u XIV. stoljeću. Glavna obilježja: raznolikiji ritamski oblici i slobodnije oblikovanje dionica dodavanih cantus firmusu. Glazbene vrste u Francuskoj jesu… Nastavi čitati →
Art Ensemble of Chicago, free jazz grupa koju su 1967. u Chicagu oformili saksofonisti Roscoe Mitchell i Joseph Jarman, trubač Lester Bowie i basist Malachi Favors. Nakon prijelaza u Pariz 1969, za bubnjarskim se stolcem ustaljuje Famodou Don Moye.… Nastavi čitati →
Art of Noise, engleska tehno-pop grupa koju su 1983. oformili klavijaturist i programer Anne Dudley i Jonathan “J. J.” Jeczalik u suradnji s multiinstrumentalistom Garyjem Langanom. Ponajveće uspjehe postigli su zahvaljujući gostujućim vokalistima, uključujući i Toma Jonesa i njegovu… Nastavi čitati →
art rock, podvrsta rock-glazbe. Upotrebljava veće oblike i složenije harmonije od onih u glavnini popularne glazbe. Katkad uzima građu iz poznatih orkestralnih skladbi ili primjenjuje općenita načela oblikovanja umjetničke glazbe. Istovjetan s progresivnim rockom iz kasnih 1970-ih.
Artaria, austrijsko glazbeno-izdavačko poduzeće. Temelj mu je 1765. u Mainzu postavio Giovanni Casimiro Artaria s nećacima Carlom i Francescom, koji su u Beču 1769. otvorili prodavaonicu umjetnina, 1776. počeli tiskati muzikalije, što su nastavili njihovi nasljednici sve do 1932.… Nastavi čitati →
Artjomov (Artëmov), Vjačeslav Petrovič, ruski skladatelj (Moskva, 29. VI. 1940). Jedan od osnivača grupe Astreja (improviziranje na egzotičnim glazbalima), terenski istraživač stare sjevernoruske i tradicionalne istočnjačke glazbe. Skladatelj suvremene orijentacije, sklon eksperimentiranju, nekonvencionalnoj primjeni zvukovnih mogućnosti glazbala… Nastavi čitati →
arza (grčki: ardis dizanje, zamah), u glazbi, prema starogrčkoj metrici, oznaka za laki, nenaglašeni, uzlazni dio glazbene mjere (takta).
Asafjev (Asaf’ev), Boris Vladimirovič (pseudonim Igor Gljebov), ruski skladatelj i muzikolog (Petrograd, 29. VII. 1884 – Moskva, 27. I. 1949). Skladao simfonije (4), klavirski koncert, komorna djela, opere (10), balete (27; Plamen Pariza, Bahčisarajska fontana… Nastavi čitati →
Ashkenazy, Vladimir Davidovič, islandski i švicarski pijanist ruskog podrijetla (Gorki, danas Nižni Novgorod, 6. VII. 1937). Studirao na Konzervatoriju u Moskvi, 1955. osvojio 1. nagradu na Chopinovu natjecanju u Varšavi, iduće godine nagradu kraljice Elizabete u Bruxellesu,… Nastavi čitati →
Ashton, Frederick, engleski plesač i koreograf (Guayaquil, Ekvador, 17. IX. 1904 – Eye, Suffolk, 18. VIII. 1988). Koreograf i direktor baleta Sadler’s Wells, direktor i koreograf Royal Balleta u Londonu. Jedan od najplodnijih modernih koreografa; koreografirao niz poznatih baletnih djela.
