GLAZBENE UMJETNOSTI I BALET
Kogan, Leonid Borisovič, ruski violinist (Katerinoslav, danas Dnipropetrovs’k, 14. XI. 1924 – Mytišči, kraj Moskve, 17. XII. 1982). Studirao u Moskvi, tamo bio solist u Filharmoniji, od 1952. profesor na Konzervatoriju, s E. Gileljsom i M. Rostropovičem… Nastavi čitati →
Kogoj, Marij (Julij), slovenski skladatelj (Trst, 20. IX. 1895 – Ljubljana, 25. II. 1956). Studirao u Beču. Od 1918. do početka 1930-ih nastavnik, korepetitor i dirigent u ljubljanskoj Operi, zborovođa, glazbeni kritičar. Jedan od glavnih predstavnika slovenskoga glazbenog… Nastavi čitati →
Kolb, Kamilo (pravim imenom Stjepan), hrvatski skladatelj, orguljaš i pjevač (Okučani, 31. VII. 1887 – Virovitica, 13. VII. 1965). Franjevac konventualac, glazbu učio na konzervatorijima u Zagrebu i Ljubljani. Nastavnik glazbe u Virovitici, Varaždinu i Osijeku, orguljaš… Nastavi čitati →
Kolessa, Filaret Mihajlovič, ukrajinski muzikolog (Piščani, 17. VII. 1871 – Lavov, 3. III. 1947). Studirao u Lavovu, Beču i Berlinu, od 1898. do 1930. gimnazijski nastavnik, od 1930. sveučilišni profesor u Lavovu. Objavio desetak rasprava o ukrajinskoj… Nastavi čitati →
Kollo, Walter (pravim imenom Elimar Walter Kołodziejski), njemački skladatelj (Neidenburg, danas Nidzica, Poljska, 28. I. 1878 – Berlin, 30. IX. 1940). Studirao u Sondershauesenu i Königsbergu, u Berlinu postao poznat po koračnicama, humorističnim popjevkama (kupleti), osobito po djelima… Nastavi čitati →
Kolo, hrvatsko pjevačko društvo utemeljeno u Zagrebu 8. VII. 1863, raspušteno (zbog nacionalne orijentacije) 2. VI. 1870, ponovno uspostavljeno 22. III. 1871. Uz muški zbor imalo je orkestar (1870–79), ženski zbor (1885), tamburaški sastav (1887. preuzet… Nastavi čitati →
kolo, nar. skupni ples 1. Narodno k., skupni ples u obliku zatvorenog ili otvorenoga lančanog ili vijugavog kruga; raznolik po broju plesača (paran, neparan) i poretku (muško, žensko, mješovito k.); po stilu i tehnici plesnih koraka (šetni, ukriženi,… Nastavi čitati →
kolomejke (kolomijki), ukr. nar. plesni napjevi u mnogo varijanata, rašireni os. među potkarpatskim Rusinima. Preuzeli su ih Mađari (kanásztanc), a napjeva tog tipa ima i u sz Hrvatskoj (međimurska popijevka Tu za repu, tu za len, tu za masno zelje…).
koloratura (tal.), ukrašavanje raznih napjeva bravuroznim pasažama i figurama (u XVII. st. giorgia, tremolo, accentus, gruppo, trillo, tiratae, cascate) obično izvođenima na jednom slogu (samoglasniku). Nalazi ih se u gregorijanskom koralu, u napjevima… Nastavi čitati →
komorna glazba, naziv za skladbe uglavnom stvarane za manje instrumentalne i vokalne sastave, kod kojih pojedine dionice izvodi samo po jedan izvođač, a svi su izvođači međusobno ravnopravni (ta ravnopravnost omogućuje postizavanje idealne zvukovne ravnoteže). Dionice su također u… Nastavi čitati →
komorna sonata (od tal. sonata da camera), barokna sonata čiji naziv upućuje na mjesto izvođenja (manja prostorija u dvorcu ili palači) ili namjenu, a ne na izvođački sastav. Sastavljena od raznih plesnih stavaka, pisana za 2–3 gudačka glazbala uz… Nastavi čitati →
komorni orkestar, manji orkestralni sastav (najviše do 25 članova), oblikovan najčešće od skupine gudača i pojedinih drvenih (flauta, oboa, klarinet, fagot) i limenih (trublja, rog) puhačkih glazbala i timpana (ako su puhačka glazbala udvostručena, riječ je o Haydnovu, odn.… Nastavi čitati →
komponirati (lat. preko njem.), slagati, sastavljati. glazb Skladati, uglazbiti.
kompozicija (latinski: compositio sastavak; spoj) 1. lik Struktura likovnoga djela; raspored elemenata koji se ravnaju prema osnovnim zahtjevima stila; u arhitekturi međusobni odnos i raspored elemenata zida, punog volumena i šupljine; u skulpturi odnos volumena, raspored ploha, svjetla i sjene,… Nastavi čitati →
koncert (talijanski: concerto od latinskoga: concertare natjecati se) 1. Javna priredba na kojoj se pred većim skupom slušalaca izvode glazbena djela. Prema sastavu izvođača može biti solistički, komorni, orkestralni, prema vrsti izvođača pjevački (solistički, zborski), instrumentalni (violinski, klavirski, orguljski i… Nastavi čitati →
koncertni majstor, u orkestru voditelj dionice prve violine i izvođač violinskih solo-točaka, pomoćnik dirigenta u uvježbavanju programa (u nuždi i zamjenik).
Kondrašin, Kiril Petrovič, rus. dirigent (Moskva, 6. III. 1914 – Amsterdam, 8. III. 1981). Studirao u Moskvi, bio dirigent u Lenjingradu, od 1960. šef dirigent Moskovske filharmonije, od 1975. dirigent orkestra Concertgebouw u Amsterdamu. Jedan od najistaknutijih… Nastavi čitati →
Kondratjeva, Marina Viktorovna, ruska plesačica (Lenjingrad, danas Sankt Peterburg, 1. II. 1934). Učenica baletne škole moskovskoga Boljšoj teatra, solistica njegova baletnog ansambla. Nastupala u djelima klasičnoga (Adam Giselle) i modernog baleta (Prokofjev Pepeljuga, Romeo i Julija; Hačaturjan Spartak).
konga (španj.-amer. dijalekt), ples afr. podrijetla, nar. ples s Kube u 2/4, 4/4 ili 2/2 mjeri, vrlo brza tempa, s čestim sinkopama. Naziv dobio prema konga-bubnjevima (conga). Poč. XX. st. postao društv. ples u SAD-u, oko 1930. proširio se u Europu.
Konitz, Lee, američki jazz saksofonist (Chicago, 13. X. 1927). Isprva samouk, poslije studirao na koledžu Roosevelt, svirao u raznim orkestrima, od 1954. vodio vlastiti sastav, od 1960. podučavao saksofon u New Yorku i Europi. Jedan od utemeljitelja i… Nastavi čitati →
